Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KAJAN, Ibrahim, pjesnik i publicist (Mostar, 1. XI. 1944). Završio 1964. učiteljsku školu u Mostaru, diplomirao 1969. na Pedagoškoj akademiji u Dubrovniku i 1980. na Defektološkom fakultetu u Zagrebu; 1989–90. na istraživačkoj stipendiji u Ankari i Istanbulu. Učitelj u Kamenici kraj Bihaća 1966–67, potom u Zagrebu tajnik Hrvatskoga književnoga lista 1968–69, profesionalni književnik 1970–71, propagandist u Nakladnom zavodu MH 1971–73, bibliotekar informator u Knjižnici »Bogdan Ogrizović« 1973–91, predsjednik Kulturnoga društva Bošnjaka (Muslimana) Hrvatske »Preporod« 1991–2001. te glavni i odgovorni urednik njegova glasila Behar 1992–2002. Od 2001. pomoćnik ministra, a od 2004. stručni savjetnik u Ministarstvu kulture Hercegovačko-neretvanske županije u Mostaru. Pjesme, kritike, putopise, pripovijetke i članke objavljivao je u novinama i časopisima Sloboda (1960–68), Dubrovnik (1962, 1964, 1969), Naši dani (1962, 1966, 1973), Polet (1962–63, 1965–66), Telegram (1963, 1966, 1968–70), Život (1964, 1967, 1969, 1979, 1982, 1984–85, 1988), Vidik (1967, 1974, 1976), Hrvatski književni list (1968–69), Lica (1968, 1971–72, 1974), Omladinski tjednik (1969–70), Poezija (1969, 1971), Republika (1969–72, 1974, 1981, 2003), Takvim (1970, 1994–96), Tlo (1970–72), Hrvatski tjednik (1971), Književnost (Beograd 1971), Male novine (1971–72, 1976–79, 1981, 1985–86, 1991), Odjek (1971, 1973, 1977, 1984–85), Preporod (1971–72, 1988–90, 2003–04), SMIB (1971–80, 1982, 1986, 1988, 1991), Kurir (1972–74, 1976–77, 1979), Modra lasta (1972–73, 1975, 1980, 1985, 1989, 1991–92), Pitanja (1972), Polja (Novi Sad 1972–73), Studentski list (1972), Zadarska revija (1972, 1975, 1978), Galeb (1973–77), 15 dana (1973, 1975, 1990), Radost (Zagreb 1973, 1975–76, 1978), Školske novine (1973, 1980–81), Oko (1974, 1976–89), Revija (Osijek 1976, 1978–79, 1988), Književna reč (Beograd 1977), Putevi (1979), Umjetnost i dijete (1979, 1981–83), Istra (1986), Behar (1992–2000). Radio-Zagreb je 1975–80. emitirao pet njegovih radijskih igara, a Radio Federacije BiH 2003. dramu Katarina Kosača, posljednja večera, koju je te godine za scenu adaptirao Mostarski teatar mladih. Uredio je izbor iz hercegovačke poezije Od kraja do beskraja (Mostar 1964), zbornike Mevludi, ilahije, kaside (Zagreb 1994), Brez Bošnjaka ne ima junaka (Zagreb 1996) i Mudrost rađa toleranciju (Mostar 2001) te čitanku bošnjačke dječje poezije Pod beharom moje janje spava (Zagreb 1996). Poezija mu se metaforikom naslanja na orijentalnu, a odlikuju je i egzistencijalističke komponente te napose eliptičnost i jezgrovitost, katkad gnomskih značajka. Izuzevši putopis Al-Sajab i kamena vaza (1969), prozom se naglašenije bavi 1990-ih kada, potaknut političkim događajima u BiH, piše publicistička djela Muslimanski danak u krvi (1992), Zavođenje Muslimana (1992), Bošnjak na Trgu bana Jelačića (1998). Zastupljen je u antologijama Novi hrvatski pjesnici (Split 1968), Pobožne pjesme bosansko-hercegovačkih Muslimana (Sarajevo 1969), Suočeni sa svijetom (Sarajevo 1971), Poleti pjesmo (Zagreb 1973), Antologija savremene jugoslavenske priče za djecu (Beograd 1984), Muslimanska poezija XX vijeka (Sarajevo 1990), Novije pjesništvo Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1990), Skupljena baština (Zagreb 1993), Antologija bošnjačke poezije za djecu 20. vijeka (Tuzla—Wuppertal 1998), Panorama pobožne bošnjačke poezije XX stoljeća (Tuzla 2001), Diwan (Gradačac 2003). Pjesme su mu prevođene na albanski, mađarski, makedonski i talijanski jezik.

DJELA: Arabija ljubavi. Sarajevo 1967. — Al-Sajab i kamena vaza. Zagreb 1969. — Kuću dok nađeš. Zagreb 1978. — Žuta ptica. Sarajevo 1980, Wuppertal 19952. — Ljubavni huhujek. Sarajevo 1989. — Muslimanski danak u krvi. Zagreb 1992. — Zavođenje Muslimana. Zagreb 1992. — Ljubavi je malo. Zagreb —Wuppertal 1994. — Bošnjak na Trgu bana Jelačića. Zagreb 1998. — Tragom Božjih poslanika. Tešanj 1999. — Druga bajka. Zenica 2002. — Melek. Sarajevo 2002. — Smijeh koji je pobjegao. Tuzla 2002. — Katarina Kosača, posljednja večera. Tešanj 2003. — Katarina Kosača. Kraljica bosanska. Tuzla 2004.
 
LIT.: (Prikaz knj. Al-Sajab i kamena vaza). Sloboda, 26(1969) 8. IX, str. 6. — M. Idrizović: Književnost za djecu u Bosni i Hercegovini. Sarajevo 1976, 241–242. — (Prikazi knj. Ljubavni huhujek): Most, 17(1990) 83/84, str. 131–132. — Oko, 18(1990) 12. VII, str. 30. — I. Zalar: Pregled hrvatske dječje poezije. Zagreb 1991, 193–194. — B. Šömen: Atentat na Sarajevo. Zagreb (1993), 141–148. — Bošnjačka književnost u književnoj kritici, 3. Sarajevo 1998, 571–576. — Z. Ključanin: Orijentalno i zavičajno u poeziji Ibrahima Kajana. Most, 26(2000) 128/129, str. 92–94. — E. Ustamujić: Lirika Ibrahima Kajana. Hercegovina, 2000, 11/12, str. 257–269. — Ž. Grahovac: Vrijeme koje se ne mjeri godinama. Most, 28(2003) 164, str. 102–104. — I. Pranjković: Jezik i beletristika. Zagreb 2003, 103–111.
 
Dino Mujadžević (2005)