Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KNEZOVIĆ, Oton (Andrija), povjesničar i publicist (Cerno kraj Ljubuškoga, 27. I. 1890 — Chicago, 19. X. 1964). Gimnaziju polazio 1906–10. u Širokom Brijegu, maturirao 1915. u Zagrebu. Filozofsko-teološki studij završio 1916. u Mostaru, a hrvatski jezik i književnost te povijest 1920. na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu, na kojem je 1923. doktorirao tezom Život i djelo fra Grge Martića. U Franjevački red stupio 1910, za svećenika zaređen 1915. Službovao u Širokom Brijegu kao kapelan 1916–17. te od 1920. kao profesor, odgojitelj i knjižničar, a obavljao i službe definitora i tajnika provincije. Od 1945. bojnik u Prosvjetnoj bojni, u svibnju zarobljen kraj Bleiburga, nakon puštanja na slobodu u jesen izbjegao u Austriju (predavao u privremenoj slovenskoj gimnaziji u Linzu), potom u Italiju (profesor i ravnatelj gimnazije pri hrvatskom franjevačkom sjemeništu u Grottammareu kraj Ancone). God. 1950. nastanio se u SAD, bio dušobrižnik u hrvatskim župama u Chicagu i Saint Louisu, od 1956. živio u Gulf Breezeu, od 1957. u samostanu sv. Ante u Chicagu. Kulturnopovijesne, književne i teološke rasprave, kritike i osvrte, biografske, prosvjetno-pedagoške i političke članke objavljivao u izdanjima Kršćanska obitelj (1913, 1916, 1939–40, 1943), Hrvatska prosvjeta (1917, 1919–20, 1927, 1930–31, 1933), Novine (1917), Narodna politika (1919), Naša misao (1919), Hrvatska sloga (1922), Narodno jedinstvo (1922), Hrvatski radiša (1923, 1936), Hrvatski radiša (kalendar, 1923, 1931, 1935), Selo i grad (1923, 1931), Katolički list (1925–26, 1934, 1944), Narodna sloboda (1925, 1927–28, 1931–32), Nova revija (1925–39), Franjevački vijesnik (1928–30, 1932–33, 1940–41), Duhovni život (1929–31, 1935), Napredak (1931–33, 1935), Hrvatska straža (1932, 1935, 1937), Obzor (1932, 1934–38), Sacerdos Christi (1933–35, 1937), Kalendar sv. Ante (1934–39, 1944), Stopama otaca (almanah, 1935–36), Obzor. Spomen-knjiga 1860 –1935 (Zagreb 1936), Napredak (kalendar, 1937), Glasnik sv. Ante (1939, 1943), Hrvatska revija (1941), Hrvatska misao (1944) i Hrvatska smotra (1944), a nakon 1945. u buenosaireškim periodicima Hrvatska revija (1951), Republika Hrvatska (1963) i Hrvatska, u Našoj nadi (Chicago—Gary) i Danici (Chicago). Surađivao u izdanju Znameniti i zaslužni Hrvati (Zagreb 1925), Hrvatskoj enciklopediji HIBZ-a (1941–1943) te u Napretkovoj Poviesti hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine (Sarajevo 1942). Kao zagovornik fonološkoga pravopisa polemizirao 1940. s J. Dujmušićem i S. Petrovom, protiveći se prijedlozima da se dugi refleks jata piše »je« (Hrvatska straža, br. 137; Obzor, br. 12, 141). Autor je studija o hercegovačkom veziru Ali-paši Rizvanbegoviću Stočeviću (Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH, 1928), franjevačkoj duhovnosti (Franjevački idealizam, 1929) i hrvatskom književnom romantizmu (Početak romantizma u našoj književnosti. Sarajevo 1930) te monografija o Martiću (1931) i D. Buntiću (1938). Napisao popularan pregled hrvatske, uglavnom političke povijesti do 1918 (1935–1936), u kojem se obzirno ističu razlike prema drugim južnim Slavenima, ali i upozorava na zajedničke interese nasuprot stanju u Austro-Ugarskoj Monarhiji te talijanskim presezanjima. Zahvativši razdoblje do 1941, fragmentarno i do 1945, temi se vratio u strukturno neujednačenoj Poviesti Hrvata (1961–1964), u kojoj s hrvatskih državotvornih polazišta opsežno (mjestimice odveć slobodno) polemizira o prijepornim mjestima, napose o povijesnom i etničkom hrvatstvu Dalmacije, Dubrovnika i BiH, pri čem, među ostalim, srpski ekspanzionizam zaodjenut u jugoslavenstvo označuje jednim od uzroka I. svjetskoga rata. Vlastita ogorčena sjećanja na zbivanja 1945 (u kojima, precjenjujući snagu križara i udio Srba u novoj vlasti, poziva na oružanu obnovu NDH pod vodstvom ustaškoga pokreta i A. Pavelića), izjave poratnih uznika te ulomke iz literature o II. svjetskom ratu u nas prikupio je u knjizi Pokolj hrvatske vojske 1945 (1960), a posmrtno mu je tiskana i zbirka memoarsko-dokumentarne proze Široki Brijeg i druge pripovijesti (1967). S francuskoga je preveo djelo P. Chaignona Svećenik na oltaru ili dostojno prikazivanje svete mise s dodatkom obreda tihe mise (Sarajevo 1938), a u literaturi se navodi i da je u Chicagu 1959. objavio englesku vježbenicu s gramatikom. Rukopis Poviest franjevaca u Bosni i Hercegovini čuva mu se u Arhivu hercegovačke franjevačke provincije u Mostaru, drugi u fondu MH u HDA.

DJELA: Franjevački idealizam. Mostar 1929. — Fra Grgo Martić. Sarajevo 1931. — Hrvatska povijest od najstarijeg doba do godine 1918, 1–2. Zagreb 1935–1936. — Život i rad fra Didaka Buntića. Zagreb 1938. — Pokolj hrvatske vojske 1945 (dokumenti o zvjerstvima Srba nad Hrvatima). Chicago 1960. — Poviest Hrvata, 1. Madrid 1961; 2. Toronto 1964. — Široki Brijeg i druge pripovijesti. Valencia 1967.
 
LIT.: (O knj. Franjevački idealizam): Katolički list, 80(1929) 38, str. 499. — B. Badrov, Franjevački vijesnik, 36(1929) 4, str. 132–133. — R. Rogošić, Nova revija, 8(1929) 2, str. 206. — S. Ilijić: Studija o Ali-paši Rizvanbegoviću. Obzor, 70(1929) 229, str. 2–3. — (O knj. Fra Grgo Martić): Hrvatska straža, 3(1931) 211, str. 4. — R. Drljić (R. D.), Franjevački vijesnik, 38(1931) 10, str. 317–319. — I. Esih, Obzor, 72(1931) 219, str. 2–3. — D. Majić, Zapisi (Cetinje), 9(1931) 6, str. 365–366. — B. Raspudić, Luč, 27(1931) 6/7, str. 212. — (O knj. Hrvatska povijest): A. Wurster, Život, 17(1936) 4, str. 185–186. — A. V., Ibid., 18(1937) 3, str. 133. — (O knj. Život i rad fra Didaka Buntića): R. Drljić, Franjevački vijesnik, 45(1938) 8/9, str. 238–239. — J. Jurjević, Vrhbosna, 52(1938) 11, str. 257–258. — B. Pandžić, Luč, 34(1938–39) 2, str. 12. — (O pedesetogodišnjici života): Kršćanska obitelj, 23(1940) 8, str. 242–243. — K. Häusler (Discipulus), Hrvatska straža, 12(1940) 157, str. 6. — S. Petric, Jugoslavenski list, 23(1940) 147, str. 9. — V. Novak: Magnum crimen. Zagreb 1948. — (V. Nikolić): (O knj. Pokolj hrvatske vojske). Hrvatska revija (Buenos Aires), 10(1960) 2/3, str. 251–252. — F. Nevistić: (O knj. Poviest Hrvata). Ibid., 13(1963) 4, str. 595–596; 14(1964) 2/3, str. 272. — (Nekrolozi): S. Borić, Naša nada (Chicago—Gary), 43(1964) 21, str. 1. — Lj. Čuvalo, Danica (Chicago), 44(1964) 44, str. 3. — F. Nevistić, Hrvatska revija, 14(1964) 4, str. 513–514. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova. Zagreb 1989, 111–112. — R. Jolić i J. Grbeš: Stoljeće vjernosti. Jubilarna spomen-knjiga o franjevcima Hrvatske franjevačke kustodije Svete Obitelji za Ameriku i Kanadu. Chicago 2000, 168–169. — D. Tomić: »Kršćanska obitelj«, 2. Mostar 2002. — I. Goldstein: Granica na Drini – značenje i razvoj mitologema. U: Historijski mitovi na Balkanu. Sarajevo 2003, 118. — A. Nikić: Lučonoše naše vjere i uljudbe – mrtvoslovnik hercegovačkih fratara. Mostar 2004, 498. — M. Samardžija: Glavni zadatci i nedoumice hrvatske normativistike u vrijeme Banovine Hrvatske (1939.–1941.). Zaprešić 2006, 20–21, 27.
 
Joško Barić i Redakcija (2009)