KAMPUŠ, Ivan

KAMPUŠ, Ivan, povjesničar (Zagreb, 21. II. 1924). U Zagrebu završio klasičnu gimnaziju 1942, Višu pedagošku školu 1950. i studij povijesti na Filozofskom fakultetu 1959. Doktorirao 1979. tezom Privredni i društveni razvitak zagrebačkog Gradeca od 13. do konca 16. stoljeća na Filozofskom fakultetu u Zadru. Od 1950. radio kao nastavnik, od 1959. kao srednjoškolski profesor; 1961. asistent, 1965. predavač, 1971. viši predavač, 1980. izvanredni i od 1986. do umirovljenja 1994. redoviti profesor na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Zagrebu. — Središnje su teme u njegovu opusu povijest srednjovjekovnoga i ranonovovjekovnoga Zagreba i razvoj poreznoga sustava u Hrvatskoj i Slavoniji XII–XVII. st. Suautor je monografije Tisućljetni Zagreb (1975, Nagrada grada Zagreba 1976), dijelom utemeljene na njegovim radovima o povijesti zagrebačkih naselja Gradeca i Kaptola. Proučavao arhivsko gradivo u domaćim i inozemnim arhivima te 1976. u suradnji objavio knjigu Popisi i obračuni poreza u Hrvatskoj u XV i XVI stoljeću. Surađivao u zbornicima, časopisima i listovima Historijski pregled (1957–59, 1961–62), Historijski zbornik (1962–69, 1976–77, 1983, 1986, 1988–93, 1995–97, 2001), Radovi Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Odsjek za povijest (1963), Einheit und Vielfalt der europäischen Kultur (Beč 1968), Naša osnovna škola (Zagreb 1972), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1973, 1981), Internationales kulturhistorisches Symposion Mogersdorf (Szombathely 1974, Željezno 1981), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1974), Kaj (1974), Arhivski vjesnik (1978–79), Siedlung, Macht und Wirtschaft (Graz 1981), Obol (1982), Burgenländische Heimatblätter (Željezno 1983), Burgenland in seiner pannonischen Umwelt. Festgabe für August Ernst (Željezno 1984), Istorija (Skoplje 1984), Katalog der Landesausstellung Die Steiermark, Brücke und Bollwerk (Graz 1986), Obeležja (Priština 1989), Vjesnik (1989), Zagrebački Gradec 1242–1850 (Zagreb 1994), Zagrebačka biskupija i Zagreb 1094–1994 (Zagreb 1995), Zvonimir, kralj hrvatski (Zagreb 1997), Forum (1998–99), Rijeka (2000), u publikacijama Crkva sv. Marka u Zagrebu i njezin okoliš (Zagreb 1981), Sveta Marija na Dolcu (Zagreb 1985), Mirogoj. Kulturno-povijesni vodič (Zagreb 1987) te u Enciklopediji Jugoslavije LZ i Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980). Suautor je udžbenika Historija XIX. i XX. st. (s H. Matkovićem, Zagreb 1964), priručnika Audiovizualna nastavna sredstva u nastavi povijesti (sa Željkom Kargačin i Olgom Salzer, Zagreb 1972), priručnikâ za zavičajnu nastavu Zagreb i okolni krajevi (s I. Karamanom i I. Flanjkom, Zagreb 1977; 12 izd. do 1990) i Grad Zagreb i Zagrebačka županija (s I. Bertićem i Karamanom, Zagreb 1995, 1996², 1997³), priređivač povijesnih čitanka Stoljeća govore (Zagreb 1957, 1959², 1961³), Narodi u prostoru i vremenu 2 (s I. Makekom, Zagreb 1974; 11 izd. do 1984), Čovjek u svom vremenu 2 (s Makekom, Zagreb 1985; 7 izd. do 1991) i Povijesna čitanka (Zagreb 1993, 1998²) te supriređivač povijesnih atlasa za osnovnu i srednju školu (Zagreb 1985) i Povijesnoga atlasa (Zagreb 1986, 1990²). Objavljivao u listovima za mladež Pionir (Ljubljana 1970–72), Smib (1970–77) i Modra lasta (1975) te bio autor obrazovnih radijskih i TV emisija (tekstovi dijelom objavljeni u periodiku Radio-televizija Zagreb, 1970–74), nastavnih filmova i dijafilmova. S T. Raukarom priredio za tisak rkp. Nade Klaić Povijest Hrvata u srednjem vijeku (Zagreb 1990). Bio je glavni urednik Radova Instituta za hrvatsku povijest 1971–76, suradnik J. Šidaka u redakciji Historijskoga zbornika od 1965. i njegov nasljednik na dužnosti glavnoga urednika 1985–97. te urednik monografije Povijest i kultura gradišćanskih Hrvata (Zagreb 1995). Jedan je od pokretača, predavač i voditelj studija arhivistike na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1984–96. Predavao je na filozofskim fakultetima u Rennesu i Caenu 1965, u Ljubljani 1993. te na poslijediplomskim studijima povijesti Zagrebačkoga sveučilišta u Dubrovniku 1975–85. i u Zagrebu od 1995. God. 2002. Sveučilište u Zagrebu dodijelilo mu je počasno zvanje professor emeritus. God. 1987–89. bio je predsjednik Saveza povijesnih društava Hrvatske, 1989–91. predsjednik Saveza historičara Jugoslavije. Dobio je više nagrada i priznanja, među kojima se ističu domaća, austrijska, slovenska i mađarska za zasluge u pokretanju, organizaciji i vođenju Međunarodnoga kulturnopovijesnoga simpozija »Mogersdorf« 1971–95. — Monografija o Zagrebu postala je nezaobilaznim kulturno-povijesnim vodičem, a njegova istraživanja srednjovjekovnoga poreznoga sustava osnovom svakomu budućemu proučavanju srednjovjekovne sjevernohrvatske društvene i gospodarske povijesti. Znatan je njegov urednički rad te prinos popularizaciji povijesne znanosti.