KNEŽEVIĆ, Stojan

traži dalje ...

KNEŽEVIĆ, Stojan, internist gastroenterolog i pisac (Split, 6. XII. 1923). Gimnaziju završio 1941. u Šibeniku, a studij 1951.na Medicinskom fakultetu u Zagrebu, gdje je 1962. i doktorirao tezom Problemi dijureze kod dekompenziranih jetrenih bolesnika (ciroza jetre). Nakon studija bio je kotarski liječnik u Sisku 1952–53, potom specijalizirao internu medicinu 1953–57. u Općoj bolnici »Dr. Josip Kajfeš« u Zagrebu. Od 1957. do umirovljenja 1989. radio u Klinici za unutrašnje bolesti KBC Rebro u Zagrebu, gdje je bio pročelnik Zavoda za gastroenterologiju. God. 1966. habilitirao se za naslovnoga docenta, od 1968. sveučilišni je docent zagrebačkoga Medicinskoga fakulteta, na kojem je 1971. izabran za izvanrednoga i 1978. za redovitoga profesora. Usavršivao se 1963. i 1966. u Parizu. Baveći se najviše bolestima jetre, istraživao aktivnost pojedinih jetrenih enzima kod alkoholne ciroze i drugih toksičnih oštećenja jetre, ispitivao vrijednosti alfa-fetoproteina kod karcinoma jetre te kod akutnoga i kroničnoga hepatitisa. Proučavao i gastritis, ulkusnu bolest te kronične upalne bolesti crijeva. Objavio je znanstvenu hipotezu o karcinogenezi. Znanstvene i stručne radove objavljivao je u časopisima Liječnički vjesnik (1957, 1960–61, 1963–77), Reumatizam (1958–59), Arhiv za higijenu rada i toksikologiju (1959), Medicinar (1959), Acta medica Iugoslavica (1962, 1970–71, 1973, 1990; Acta medica Croatica, 1992, 1996, 2001), Medicinski glasnik (1962, 1964), Medicinski pregled (Novi Sad 1964), Acta medica Scandinavica (Stockholm 1965), Acta allergologica (København 1966), Československá gastroenterologie a výživa (Prag 1966), Gastroenterologia (Basel 1966), Saopćenja »Pliva« (1967), Wiener medizinische Wochenschrift (1967), Schweizerische medizinische Wochenschrift (Basel 1968, 1971), Libri oncologici (1972). Suautor je poglavlja u udžbeniku Opća medicina (Zagreb 1964) te u desetak priručnika i udžbenika iz interne medicine, među kojima su Interna medicina u praksi (Zagreb 1984³, 19894, 19905) M. Mimice i dr., Interna medicina (Zagreb 1992) B. Vrhovca i dr. Surađivao u Medicinskoj enciklopediji LZ te u Velikom zdravstvenom savjetniku (Zagreb 1995). Na poč. 1960-ih objavljivao je u Vjesniku u srijedu popularne medicinske članke u rubrici Doktore odgovorite te ih prerađene i dopunjene tiskao 1965. u istoimenoj knjizi u suautorstvu s Jelenom Knežević, a povremeno je surađivao i u Vikendu, Vjesniku, Areni, Startu i ljubljanskom Delu. Piše i popularne znanstvene eseje, pjesme i prozu. U zbirkama eseja Tri medicinska eseja i šest ulomaka iz drugih pokušaja (1975), Etika i medicina (1979), Medicinske razglednice (1984) i Medicinski susreti (1993) donosi pogled na međudjelovanje medicinske znanosti i društva, napose na teme vezane uz medicinsku etiku. Bio je predsjednik Zbora liječnika Hrvatske 1965–74. Jedan je od suosnivača i predsjednik Medicinske akademije Hrvatske (1983–92) i urednik njezina časopisa Acta medica Croatica (1991–2002). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba 1966. te više domaćih i inozemnih odličja i priznanja. — U zbirkama pjesama pretežno kratkih, ritmičnih stihova (1976, 1977, 1981, 1988) njegova se temeljna zaokupljenost čovjekom i aspektima života očituje u motivima prolaznosti, ljubavi i višeslojnosti identiteta, koje razrađuje lucidno stavljajući emocionalni naboj u funkciju spoznaje. Autor je i memoarsko-fikcijskih zapisaka (2001). Književne priloge objavio u Oku (1979), Zborniku Trećeg programa Radio Zagreba (1980) i Republici (1985).

DJELA: Tri medicinska eseja i šest ulomaka iz drugih pokušaja. Zagreb 1975. — Čovjek je vidik svijeta. Zagreb 1976. — San je java snena. Zagreb 1977. — Etika i medicina. Zagreb 1979. — Ulkusna bolest (suautorica J. Knežević). Zagreb 1979. — Plaveti dodirnutog mora. Zagreb 1981. — Medicinske razglednice. Zagreb 1984. — Slike koje pamtim. Zagreb 1988. — Medicinski susreti. Zagreb 1993. — Izronci iz tmine. Zagreb 1999. — Misli i poruke jednog liječnika. Zagreb 2000. — Moje dvorište u ratu i oko njega. Zagreb 2001. — Uvojci vatre i dima. Samobor 2002. — Iskre i iskrice. Zagreb 2003. — Potomci aforizama. Zagreb 2004.
 
LIT.: J. Puljizević: O kulturi govori… dr. Stojan Knežević (razgovor). Oko, 1(1973) 10, str. 6. — Zbornik liječnika Hrvatske 1874–1974. Zagreb 1974, 442–443. — S. Zvizdić: Stojan Knežević (razgovor). Start, 1977, 210, str. 12–14. — Spomen knjiga u povodu 25. obljetnice Medicinske akademije Hrvatske. Zagreb 1987, 120–121. — R. Živković: Laureat Medicinske akademije Hrvatske Stojan Knežević. Ljetopis Medicinske akademije Hrvatske, 1990, 2, str. 122–126. — B. Bošnjak: Književno djelo prof. Stojana Kneževića. Ibid., str. 127–129. — Akademija medicinskih znanosti Hrvatske 1961.–2001. Zagreb 2001, 81–82, 173–174. — B. Belicza i D. Orlić: Hrvatski liječnički zbor. Predsjednici od 1874. do 2004. Zagreb 2004, 201–208. — 45. godišnjica Akademije medicinskih znanosti Hrvatske 1961.–2006. Zagreb 2006, 178.
 
Vladimir Dugački i Ana Njirić Aleksić (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KNEŽEVIĆ, Stojan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9547>.