Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Hrvatski biografski leksikon
[ PROJEKT ][ ABECEDARIJ ][ TRAŽILICA ][ KONTAKT ]

KANIŠKI, Ladislav (Kanižaj, Kanisay, Kanizsai, Kanysa; Ladislaus, László), hrvatsko-slavonski ban (? — ?, 1500. ili 1501). U vrelima se prvi put spominje 1468. Banom ga je imenovao kralj Vladislav II. Jagelović 1493. Njegovo je imenovanje vjerojatno zagovarao njemački kralj Maksimilijan I. Habsburgovac, pristaše kojega su bili Ladislav i njegova braća. Ubrzo nakon primitka banske časti izdao je ispravu kojom je priznao Požunski mir i nasljedno pravo Habsburgovaca na hrvatsko-ugarsko prijestolje. Nastojao je oko obrane zemlje od Turaka te je pokušao postignuti da slavonski staleži brane ne samo svoju Kraljevinu nego i Hrvatsku, a po potrebi da se bore i izvan tih zemalja. Poslanici Hrvatskoga sabora stoga su ga tužili kralju, koji mu je 1494. zabranio da ih tjera na ratovanje izvan granica Slavonije. Te godine sazvao je u Bihaću Hrvatski sabor s kojega je papi upućeno pismo s molbom za pomoć te pomirio zagrebačkoga biskupa Osvalda Thuza i Ivaniša Korvina. Kad je turska vojska prodrla u Slavoniju, tražio je pomoć od štajerskoga zemaljskoga kapetana Reinprechta von Reichenburga. Kao hrvatski ban posljednji se put spominje u prvim mjesecima 1495. God. 1496. s Ivanom Bebekom obnašao je dužnost jajačkoga bana. Zbog svojih imanja u Križevačkoj županiji sukobljivao se s plemićima Svetačkima.

LIT.: B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1770, 182 (hrv. prijevod Povijest Stolne crkve zagrebačke. Zagreb 1994, 224). — I. Nagy: Magyarország családai czímerekkel, 6. Pest 1860, 67. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 83. — L. Thallóczy i S. Horváth: Codex diplomaticus partium Regno Hungariae adnexarum. (Comitatuum: Dubicza, Orbász et Szana). Budapest 1912. — V. Klaić: Plemići Svetački ili nobiles de Zempche (997.–1719.). Rad JAZU, 1913, 199, str. 39, 44, 47. — L. Thallóczy i S. Barabás: Codex diplomaticus comitum de Frangepanibus, 2. Budapest 1913. — E. Reiszig: A Kanizsaiak a XV. században. Turul (Budapest), 55(1941), str. 73–74. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1981, 236–238, 244–245. — N. Klaić: Zagreb u srednjem vijeku. Zagreb 1982. —J. Thuróczy: Chronica Hungarorum. II. Commentarii, 2. Budapest 1988. — P. Engel: Középkori magyar genealógia. U: Magyarország világi archontológiája 1301–1457 (CD). Budapest 2001.
 
Marija Karbić (2009)