KOBASIĆ

traži dalje ...

KOBASIĆ, plemićka obitelj (XV–XVI. st.). Spominju se u oblicima Chobasich, Kobassich, Kobasich, Kobasych, Kobazich, Kobazych, Khobassitsch, Khobassacsch, s posjedima u okolici Bihaća, među kojima je poznatije vlastelinstvo i utvrđeni grad Brekovica (držali su ga do 1580), po kojem se od 1496. javljaju s pridjevkom de Brykowicza (poslije zw Wrekhowicz). Najstariji zabilježeni pripadnici obitelji, Matko i Jurko, prvi su put spomenuti 1488. u dokumentu kojim se zbog uspjele obrane od Turaka pohvaljuje kaštelan grada Obrovca Pavao Krnčić. Matko je 1493. bio svjedok prigodom uvođenja Vuka Keglevića u posjed Gašparova otoka u Zagrebačkoj županiji, a 1496. zabilježen je kao homo regius. Andriju je 1503. čazmanski kanonik Lovro izopćio zbog nasilja počinjena Ivanu Kegleviću. God. 1523 → IVAN i Gašpar dali su izgraditi sebi i potomcima grobnicu s natpisom u bihaćkoj crkvi sv. Antuna (danas džamija Fetija). Ivan je ostavio sinove Jurja i Petra (u. nakon 1545). Za Jurja se zna da je 1526. sudjelovao u Mohačkoj bitki te da je s bratom 1531. obećao H. Katzianeru poslati u Ljubljanu zarobljenoga Safer-bega Udovičića, vičnoga hrvatskomu i turskomu jeziku, kako bi mu se omogućilo dopisivanje s turskim oblastima u Bosni. Te godine Katzianer je pozvao Jurja na sud u Ljubljanu zbog tužbe stanovnika Bihaća, no za njega se zauzeo ban Ivan Karlović. Juraj je 1540. bio kaštelan grada Kostajnice u službi obitelji Zrinski. Njegova sina Gašpara posinila je 1546. udovica Nikole Bojničića predavši mu muževo imanje Radotinu kraj Mutnice (Mutnik). Te godine Turci su opljačkali Radotinu i Gradac kraj Mutnice, zarobili 200 ljudi i otjerali 2000 grla stoke. Kad su ban Nikola Zrinski, topuski opat Franjo Keglević i bihaćki građani pokušali prisvojiti posjed Kobasića u okolici Topuskoga, Gašpar je prosvjedovao 1551. pred Zagrebačkim kaptolom. Te godine general I. Lenković preporučio je u pismima kralju Ferdinandu I. Habsburgovcu pružanje pomoći Gašparu zbog značenja njegove utvrde Brekovice u obrani od Turaka, a 1563. u izvješću o stanju hrvatskih utvrđenih gradova habsburškim oblastima da se postavi 40 vojnika u Brekovicu te napusti i sruši utvrda Toplički toranj na Uni u vlasništvu obitelji Kobasić. Do njezina napuštanja i rušenja 1584. u Brekovici se nalazila posada od 10 do 20 vojnika pod zapovjedništvom člana obitelji. Gašparov sin Ivan poginuo je 1580. za pohoda Jurja Zrinskoga na Kanižu kao posljednji pripadnik obitelji u Hrvatskoj. Uglavnom opustjele posjede Kralje i Privelicu u okolici Bihaća prisvojio je kapetan S. Lamberg, protivno ugovoru o nasljeđivanju što ga je Ivan sklopio s očuhom Andrijom Tadiolovićem. — Moguće veze obitelji s Kobasićima od Mogorovića u Lici (Andrija, Jadrij, knez plemenitoga stola Mogorovića 1499), kao ni s onima koji su živjeli u Kranjskoj u XVII. st. (car Leopold I. podijelio im je 1685. plemićku povelju i pridjevak von Schmidhoffen) nisu istražene.

LIT.: I. Kukuljević Sakcinski: Listine hrvatske. Zagreb 1863, 177–178. — R. Lopašić: Spomenici Hrvatske krajine, 1–3. Zagreb 1884–1889. — Isti: Bihać i Bihaćka krajina. Zagreb 1890, 125–131. — I. K. Tkalčić: Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba, 3. Zagreb 1896. — V. Klaić: Hrvatska plemena od XII. do XVI. stoljeća. Rad JAZU, 1897, 130, str. 47–48, 53. — Đ. Šurmin: Hrvatski spomenici, 1. Zagreb 1898. — I. Bojničić: Der Adel von Kroatien und Slavonien. Nürnberg 1899, 90. — F. Šišić: Hrvatski saborski spisi, 1–2. Zagreb 1912–1915; 4. 1917. — L. Thallóczy i S. Horváth: Codex diplomaticus partium Regno Hungariae adnexarum. (Comitatuum: Dubicza, Orbász et Szana). Budapest 1912. — E. Laszowski: Habsburški spomenici, 2–3. Zagreb 1916–1917. — V. Klaić: Acta Keglevichiana annorum 1322.–1527. Zagreb 1917. — Gradina Brekovica i vlastela Kobasići. Hrvatska sloga, 1(1923) 31, str. 2–3. — Ć. Truhelka: Sredovječni spomenici bosanske Hrvatske. Hrvatsko kolo, 23(1942) str. 12–13. — J. Stipišić i M. Šamšalović: Isprave u Arhivu Jugoslavenske akademije. Zbornik Historijskog instituta JAZU, 4(1961) str. 507. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 4. Zagreb 1980, 423, 428. — M. Kruhek: Krajiške utvrde i obrana Hrvatskog Kraljevstva tijekom 16. stoljeća. Zagreb 1995.
 
Dino Mujadžević (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOBASIĆ. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9582>.