KAPOR, Ambroz

KAPOR, Ambroz, agronom i povjesničar (Korčula, 1. IV. 1904 — Korčula, 23. VIII. 1983). Gimnaziju završio u Splitu 1921, a 1925. diplomirao na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu. Od 1926. radio u Upravi državnih monopola kao voditelj područnih ustanova (Gacko, Nevesinje, Široki Brijeg, Sarajevo), a od 1941. u zagrebačkoj Tvornici duhana. God. 1947–48. u SAD i Turskoj usavršivao se u novim tehnologijama za preradbu duhana. Bio je voditelj duhanske postaje u Dubrovniku 1951–56, potom radio u Duhanskom institutu u Mostaru do 1959. te u Saveznom inspektoratu u Beogradu do umirovljenja 1964. Autor je radova o proizvodnji i preradbi duhana u BiH, Crnoj Gori i Dubrovniku, projekata za poboljšanje preradbe duhana i duhanskih standarda te rasprava o povijesti duhana u časopisima Starine (1962), Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku (1966) i Istorijski zapisi (Titograd 1976). Nakon umirovljenja posvetio se proučavanju povijesti Korčule; restaurirao je obiteljsku kuću u staroj gradskoj jezgri, sredio obiteljski arhiv i knjižnicu s približno 2000 svezaka te zbirku slika i umjetničkih predmeta. Pisao je radove o povijesti Korčule, napose o kulturi življenja, zdravstvu i pomorstvu, te ih objavio samostalno (Zdravstvene prilike u Korčuli u srednjem vijeku. Korčula 1971) i u publikacijama Bibliotekar (Beograd 1966), Vesnik Vojnog muzeja JNA (Beograd 1966), Numizmatičke vijesti (1967), Zbornik radova Naučnog društva za istoriju zdravstvene kulture Jugoslavije (Beograd 1973), Informativni bilten Instituta za ispitivanje materijala SRS (Beograd 1974), Zadarska revija (1974, 1978, 1980), Brodogradnja (1975), Istorijski zapisi (1975, 1978), Peristil (1975–76), Dubrovnik (1976), Mornarički glasnik (Beograd 1977–79), Naše more (1978, 1980–81), Vijesti muzealaca i konzervatora Hrvatske (1978), Statistička revija (Beograd 1980), Arhiv za pravne i društvene nauke (Beograd 1981), Izgradnja (Beograd 1981), Croatica Christiana periodica (1982–83) i Forum (1983). Iz obiteljskoga arhiva objelodanio je korespondenciju M. Kapora i I. Čulića o književnom stvaralaštvu P. Kanavelića (Zbornik otoka Korčule, 1973). Suosnivač i prvi predsjednik MH u Korčuli 1969–72.