BABIĆ, Šimun

traži dalje ...

BABIĆ, Šimun, ekonomist (Ugljane kod Sinja, 7. VII 1899 — Zagreb, 21. X 1970). Gimnaziju je završio 1919. u Zadru, studij ekonomskih znanosti u Beču (Hochschule für Welthandel) 1923. Doktorirao je disertacijom Die südslawische Agrarreform na Sveučilištu u Frankfurtu na Majni 1925. Iste godine zaposlio se kao privatni namještenik. Od 1928. bio je suplent, pa profesor (od 1932) na Trgovačkoj akademiji u Zemunu te nastavnik ekonomskog tečaja Kolarčeva univerziteta (1935–1937) i Više pedagoške škole (1937/1938) u Beogradu. God. 1938. izabran je za docenta na novoosnovanoj beogradskoj Ekonomsko-komercijalnoj visokoj školi gdje je vodio Katedru za komercijalnu tehniku. Za okupacije je umirovljen i živi u selu Vrdnik u Srijemu. Od 1945. do kraja života bio je redoviti profesor Ekonomsko-komercijalne visoke škole u Zagrebu, odn. od 1947. Ekonomskog fakulteta, za predmete knjigovodstvo, računovodstvo i ekonomika poduzeća. Tu je 1961. organizirao postdiplomsku nastavu iz područja ekonomike poduzeća, a predavao je i na Visokoj privrednoj školi u Zagrebu (1958–1960). Bio je potpredsjednik Saveza ekonomista Jugoslavije (1945), predsjednik Društva ekonomista Hrvatske, od 1964. do smrti predsjednik Saveza knjigovođa Hrvatske, voditelj više simpozija o knjigovodstvu i poslovanju radnih organizacija (1966–1969) te predsjednik Katedre za poslovanje socijalističkih poduzeća (1948–1968) i nekoliko puta dekan Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Već od 1945. radio je na organiziranju i unapređenju fakultetske ekonomske nastave. Bavio se ekonomskom teorijom, posebno mikroekonomikom, te istraživanjem jugoslavenske privredne prakse. Napisao je više knjiga, studija, udžbenika, skripata, referata, članaka iz područja ekonomike poduzeća, vanjske trgovine, socijalne politike, knjigovodstva i računovodstva. Autor je skripata Trgovačko i bankarsko knjigovodstvo (1939), Analiza bilansa (1940) te skripata Cijene i politika cijena poduzeća (1964) i Teorijska podloga ekonomike poduzeća s politikom cijena (1967) za studente Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Objavio je niz članaka u periodicima Ekonomsko-financijski život (1931), Narodno blagostanje (1934, 1935) i Industrijski pregled (1935), potom u publikacijama: Ekonomika poduzeća (1954), Ekonomski pregled (1954), Ekonomist (1955, 1963), Zbornik radova Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (1955), Knjigovođa (1958, 1960, 1962, 1963) i Informator (1965, 1967, 1968). B. je znatno pridonio razvoju ekonomske misli u nas. Njegova knjiga Uvod u ekonomiku poduzeća jedno je od temeljnih djela naše ekonomske literature.

DJELA: Mašina-spasenje ili mašina-prokletstvo. Ekonomske i socijalne posledice mašina i mašinizma. Beograd 1934. — Međunarodna trgovina ili zatvorena narodna privreda. Zemun 1936. — Teorija i tehnika trgovačkog knjigovodstva. Beograd 1940. — Proizvodnja, realizacija i kapitalna izgradnja prema osnovnom rasporedu konta za rudarstvo i industriju (suautori: T. Matutinović i D. Bruk). Zagreb 1948. — Uvod u ekonomiku privrednih poduzeća. Zagreb 1959, 1961², 1962³, 19674, 19715. — Teorija i tehnika računovodstva. Zagreb 1971 (posthumno).
 
LIT.: Dr Simeon M. Babić, Mašina-spasenje ili mašina-prokletstvo. Radničko jedinstvo, 10(1934) 2, str. 4. — Bogdan Krekić: Naši »katedarski socijalisti«. Briga jednog profesora za dobro naših radnika. Radničke novine (Beograd), 1934, 44, str. 3–4; 45 str. 3–4; 46, str. 3–4; 47, str. 6. — (Nekrolozi): Ekonomist, 23(1970) 4, str. 827–828; Ekonomska politika, 21(1970) 12, str. 790–791; Knjigovodstvo, 16(1970) 11, str. 1. — Dvadeset peta obljetnica Saveza računovodstvenih i financijskih radnika Hrvatske. Zagreb 1975, 51. — 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Zagreb 1980. — Radivoj Tepšić: Prilog istraživanju života i djela Šimuna Babića. Simpozij 60 godina Ekonomskog fakulteta u Zagrebu (Zagreb 1980).
 
Višnja Flego (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BABIĆ, Šimun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/966>.