KOLANOVIĆ, Josip

KOLANOVIĆ, Josip, povjesničar i arhivist (Zadar, 6. III. 1938). Nadbiskupsku klasičnu gimnaziju završio u Zadru 1956, na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu diplomirao 1964, a na Filozofskom fakultetu u Zadru magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti 1977, diplomirao povijest i filozofiju 1986. te doktorirao 1990. tezom Šibenik u XV. stoljeću (Šibenik u kasnome srednjem vijeku. Zagreb 1995). Katedralni župnik i profesor na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru 1964–70, u Arhivu Hrvatske (od 1993. HDA) arhivist od 1972, arhivski savjetnik od 1986. i ravnatelj od 1991. do umirovljenja 2003. Poglavito egdotičar, najviše istražuje povijest središnjih hrvatskih institucija vlasti, povijest Šibenika, Zadra i uopće Dalmacije, prosvjetiteljstvo u hrvatskim zemljama, a bavi se i crkvenim temama, glagoljskom baštinom te žrtvama II. svjetskoga rata, poraća i Domovinskoga rata. Sa suradnicima ili samostalno priredio mnoga izdanja vrelâ, neke nizove pokrenuo, a nekima bio urednik; značenjem se ističu Zaključci Hrvatskog sabora, 10–12 (Zagreb 1975–1980), Seljačke bune u Hrvatskoj u XVII stoljeću (Zagreb 1985), Hrvatske kraljevinske konferencije, 1–5 (Zagreb 1985–1993), Šibenski diplomatarij (Šibenik 1986), M. Vrhovac, Dnevnik – Diarium, 1 (Zagreb 1987), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de Cha de Pesaro 1441–1443 (Šibenik 1989), Zapisnici poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, 2–8 (Zagreb 1991–2000), Sisak u obrani od Turaka. Izbor građe 1543–1597 (Zagreb 1993), Camera apostolica, 1–2 (Zagreb—Rim 1996–2001), Proces Alojziju Stepincu (Zagreb 1997), Korespondencija Strossmayer – Vannutelli 1881–1887 (Zagreb 1999), Andrija pok. Petra iz Cantùa. Bilježnički zapisi, 1–2 (Zadar 2001–2003) i Hrvatski državni sabor 1848, 1–3 (Zagreb 2001–2008). S M. Križmanom preveo Statut grada Dubrovnika 1272 (Dubrovnik 1990), preveo i priredio Zadarski statut (Zadar 1997) i Statut grada Varaždina (Varaždin 2001). Priredio i tezu M. Grgića Časoslov opatice Čike te (s Križmanom) kritičko izdanje toga i Većenegina časoslova (Zagreb—Zadar 2002). Povijesnim i arhivističkim prilozima među ostalim surađivao u periodicima Radovi Instituta JAZU u Zadru (1969, 1971, 1984), Arhivski vjesnik (1972–77, 1981, 1983, 1987, 1991–97, 1999, 2001), Adriatica maritima (1979), Croatica Christiana periodica (1979–84, 1992), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (1980, 1988), Slovo (1982–83), Historijski zbornik (1984), Vjesnik Istarskog arhiva (1991), Fontes (1995–97, 2000; pokretač i do 2003. urednik), Archivum (München 1996), Građa i prilozi za povijest Dalmacije (1996, 2002), Dubrovnik (1997), Kačić (2000–01), Comma (Pariz 2002), Hrvatska javna uprava (2002), Arhivi (Ljubljana 2006) i Muzeologija (2006–07), zbornicima Ivan Lovrić i njegovo doba (Sinj 1979), Otok Pašman kroz vjekove i danas (Zadar 1987), Loreto, crocevia religioso tra l’Italia, Europa e Oriente (Brescia 1997), Tisuću godina prvoga spomena ribarstva u Hrvata (Zagreb 1997), Civiltà contadina e civiltà marinara nella Marca meridionale (Grottammare 1998), Naš museum (Zagreb 1998), Nikola Škrlec Lomnički, 2 (Zagreb 2000), Privlaka (Zagreb 2000), Hrvatska 1848. i 1849. (Zagreb 2001), Sedam stoljeća Šibenske biskupije (Šibenik 2001), Modernizacija hrvatske uprave (Zagreb 2003; i engl. izd.), Stjepanu Antoljaku u čast (Zagreb 2003), Archives et nations dans l’Europe du XIX-e siècle (Pariz 2004), Nacionalne vrijednosti u gospodarskom razvoju (Zagreb 2005) i 1945. – razdjelnica hrvatske povijesti (Zagreb 2006), u Enciklopediji hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980), monografiji Hrvatski sabor (Zagreb 1994, 1995²; engl. izd. 1994, 1995²; njem. izd. 1995), Istarskoj enciklopediji i HBL. Strukovno usmjerivši nakladničku djelatnost HDA u 1990-ima, uredio, samostalno ili u suradnji preveo ili priredio knjige iz arhivske teorije i prakse, norme i druga izdanja (Opća međunarodna norma za opis arhivskoga gradiva ISAD(G), 1997, 2001²; B. Stulli, Arhivistika i arhivska služba, 1997; L. Duranti, Arhivski zapisi, teorija i praksa, 2000). Sudjelovao u izradbi Zakona o arhivskom gradivu i arhivima (1997) te napisao priloge o arhivima u izdanjima Kulturna politika Republike Hrvatske (Zagreb 1998, engl. izd. Strasbourg 1999) i Hrvatska u 21. stoljeću (Zagreb 2001). Urednik je temeljnoga pregleda arhivskoga gradiva Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ. SR Hrvatska (Beograd 1984) i glavni urednik Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske, 1–2 (Zagreb 2006–2007), supriređivač inventara Kanonske vizitacije Zagrebačke (nad)biskupije 1615–1913 (Zagreb 1989) i suurednik međunarodnoga vodiča Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području istočnih Alpa (Zagreb 2005). Zauzimao se za arhivistiku kao samostalnu znanstvenu disciplinu i profiliranje njezina studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu (ondje ju predaje od 1996), za uključivanje u međunarodne institucije i uopće međunarodnu suradnju HDA, radio na evidentiranju izvora u inozemstvu, povratu gradiva iz Austrije i Italije te na sukcesiji gradiva SFRJ. Član odbora i sekcija Međunarodnoga arhivskoga vijeća 1996–2003. — Potkraj 1960-ih bio suutemeljitelj zadarske skupine Centra za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije Kršćanska sadašnjost (KS) i supokretač časopisa Služba Riječi; s Grgićem je s nizozemskoga preveo Novi katekizam (Zagreb 1970, 1984², 1989³), što je izazvalo kontroverzije u Crkvi, no i nakon sekularizacije na poč. 1970-ih priređivao je i prevodio izdanja KS (Vaše vjenčanje. Zagreb 1972, 7 izd. do 1998; J. Laloux, Uvod u sociologiju religije. Zagreb 1970, 1981²; Biblijski leksikon. Zagreb 1972, 5 izd. do 1996). Objavljuje i teološke radove (Bogoslovska smotra, 1966–68; Svesci, 1969; Nova prisutnost, 2007).