KARAMAN, Stanko

KARAMAN, Stanko, zoolog (Sarajevo, 8. XII. 1889 — Skoplje, 17. V. 1959). Gimnaziju završio u Sarajevu 1912, a prirodne znanosti počeo studirati na sveučilištima u Zagrebu i Napulju. Nakon prekida za I. svjetskoga rata, 1918. nastavio je studij u Zagrebu, gdje je diplomirao 1920. i te godine doktorirao tezom Filogenetska razmatranja Cyprinida. God. 1919–24. asistent je u Narodnom zoološkom muzeju i Zoološkom institutu u Zagrebu, potom prelazi u Institut za suzbijanje tropskih bolesti (poslije Higijenski zavod) u Skoplju. Nakon što je 1926. premješten u Centralni higijenski zavod u Beogradu, napušta zdravstvenu službu i vraća se u Skoplje u Zoološki muzej, osnovan na njegov poticaj, u kojem razvija bogatu muzejsku i znanstvenu djelatnost. Na poč. II. svjetskoga rata odlazi u Kragujevac, potom u novoosnovani Biološki institut u Smederevu, koji vodi do 1945. Dolazi u Split i nakon što ne dobiva željeno mjesto u Prirodoslovnom muzeju, 1946. odlazi u mirovinu. U razdoblju 1950–52. vodi novoosnovani Biološki institut u Dubrovniku, potom ponovo odlazi u Skoplje. Umirovljen je 1957, ali nastavlja sa znanstvenim istraživanjem. Proučavao je ribe, gmazove, vodozemce te među sisavcima šišmiše. Najveći dio istraživačkoga rada posvetio je slatkovodnim rakovima iz redova rakušaca (Amphipoda) i mokrica (Isopoda). Prvi u nas počeo je sustavno istraživati slatkovodnu te faunu podzemnih voda i špilja. Opisao je šezdesetak novih, dotad nepoznatih vrsta i nižih oblika riba te oko 150 novih rodova, vrsta i drugih oblika slatkovodnih rakova, pretežno endema. Tridesetak je vrsta, njemu u čast, nazvano njegovim imenom (rakušac Niphargus stygius karamani, lažištipavac Microchthonius karamani, pauk Macedoniella karamani). Proučavao je i žarišta malarije u Dalmaciji, ustanovio sedam vrsta komaraca i opisao način njihova suzbijanja. U Skoplju je osnovao zoološki vrt i park engleskoga tipa na 120 hektara neplodnoga tla uz Vardar. Radove je objavljivao u izdanjima Glasnik Hrvatskoga prirodoslovnoga društva (1921–22), Glasnik Zemaljskoga muzeja u BiH (1923, 1929), Blätter für Aquarien- und Terrarienkunde (Stuttgart 1924), Glasnik Ministarstva narodnog zdravlja (Beograd 1924, 1926), Glasnik Skopskog naučnog društva (1926, 1928, 1931, 1936, 1940), Zoologischer Anzeiger (Leipzig 1929, 1931, 1933–35), Sitzungsberichte. Österreichische Akademie der Wissenschaften. Mathematisch-Naturwissenschaftliche Klasse (Beč 1930), Prirodoslovne razprave SAZU (Ljubljana 1931–32), Zbornik za etnografiju i folklor Južne Srbije i susednih oblasti (Skoplje 1931), Ribarski list (1933–34, 1949), Zbornik radova posvećen Živojinu Đorđeviću (Beograd 1933), Mitteilungen über Höhlen- und Karstforschung (Stuttgart 1934), Bulletin de la Société du histoire naturelle de ľ Afrique du Nord (Alžir 1935), Verhandlungen der Internationalen Vereinigung für Limnologie (Stuttgart 1935), Annales Musei Serbiae meridionalis (Skoplje 1939), Ohridski zbornik (Beograd 1943), Larus (1948–50), Prirodoslovna istraživanja (1948, 1952), Rad JAZU (1950, 1952), Nachrichten des Naturwissenschaftlichen Museums (Aschaffenburg 1952), Acta Adriatica (1953), Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium (Skoplje 1953–55, 1959), Biološki glasnik (1953, 1958–59), Fragmenta Balcanica (Skoplje 1954–55), Folia Balcanica (Skoplje 1956–57), Acta zoologica Academiae scientiarum Hungaricae (Budimpešta 1959), Glasnik Prirodnjačkog muzeja (Beograd 1959), Hidrobiologi (Istanbul 1959–60), Izdanija (Skoplje 1959). U 1950-ima supokrenuo glasila Prirodoslovnoga muzeja u Skoplju Acta Musei Macedonici scientiarum naturalium i Fragmenta Balcanica te tamošnjega Zavoda za ribarstvo Izdanija i Folia Balcanica. Posvećeno mu je izdanje publikacije Izdanija (Zbornik na trudovi posveten na Dr. Stanko L. Karaman; 1960, 2).