KOLUMBIĆ, Nikica

traži dalje ...

KOLUMBIĆ, Nikica (Nikola), književni povjesničar i leksikograf (Zagreb, 6. X. 1930 — Zadar, 1. III. 2009). Gimnaziju završio 1949. u Splitu, studij južnoslavenskih jezika i književnosti 1955. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te doktorirao 1964. na Filozofskom fakultetu u Zadru tezom Postanak i razvoj hrvatske srednjovjekovne pasionske poezije i drame. Na katedri za stariju hrvatsku književnost toga fakulteta 1956–62. asistent i redoviti profesor od 1979. do umirovljenja 2001; od 2004. professor emeritus Sveučilišta u Zadru. Na tamošnjoj Pedagoškoj akademiji predavao 1962–68. i 1970–76 (u nekoliko ju je mandata i vodio te bio supokretač studija turizma), a u pariškom Centre universitaire des langues orientales vivantes 1968–70. Od 1976. urednik u LZ, 1977–83. glavni urednik Hrvatskoga biografskoga leksikona; potanje razradivši koncepciju K. Krstića, temeljenu na ideji M. Krleže, vodio je Uredništvo toga izdanja, potpisao prvi svezak i branio ga od ideološki i politički motiviranih napadaja što su uslijedili (tako, primjerice, i nakon napuštanja glavnouredničkoga mjesta prilozima 1984. u beogradskoj Književnoj reči, 233, i u Aporijama Hrvatskog biografskog leksikona zagrebačkoga Centra za idejno-teorijski rad Gradskoga komiteta SKH). Uza stariju hrvatsku književnost, predavao teoriju književnosti, stilistiku, kulturu jezičnoga izraza, osnove filmske kulture, turističku kulturu te sudjelovao u nastavi na Hrvatskim studijima u Zagrebu i poslijediplomskim studijima zagrebačkoga i zadarskoga Filozofskoga fakulteta. Njegov romansirani životopis humanista F. T. Andreisa, Krvava rijeka (1979), plod je proučavanja hrvatskoga humanizma, koje je proširio u sintezi Hrvatska književnost od humanizma do manirizma (1980). Naglasivši povezanost hrvatskoga humanizma s renesansnom književnošću, u knjizi tumači autohtone pojave hrvatske renesansne književnosti kao iskaz domaćega nasljeđa, stranih utjecaja i osobitih hrvatskih prilika te u hrvatsku književnu povijest uvodi manirizam kao vremenski i stilski omeđeno međurazdoblje. Poseban je prinos hrvatskoj književnoj kulturi njegov prepjev Marulićeve Judite (Forum, 1985; samostalno 2001), u kojem je, u punini suvremenoga književnoga jezika, uspio sačuvati ritam dvostruko rimovanoga dvanaesterca te pronaći izražajne mogućnosti i vrijednosti sukladne Marulićevu pjesničkomu izričaju. Priredio je te uvodima, studijama, komentarima i tumačenjima popratio pjesnički zbornik P. Lucića Vartal (Split 1990), Marulićeve Dijaloške i dramske tekstove (Split 1994), izbore iz Planina P. Zoranića (Zagreb 1995, 1997²) te iz Pjesničkih djela H. Lucića (Zagreb 1997). Usmjeren ponajprije na istraživanje hrvatske dopreporodne književnosti, uključujući djela hrvatskoga latiniteta, napisao je stotinjak znanstvenih i više od stotinu stručnih radova u izdanjima Izvor (1950), Zadarska revija (1958, 1969, 1973, 1976, 1986, 1990; Zadarska smotra, 1995), Radovi Filozofskog fakulteta u Zadru (1961–62, 1975–76, 1983–87, 1990–94, 1995–96; urednik 1991–96), Radovi Instituta JAZU u Zadru (1962), Slovo (1969), Zbornik o Marinu Držiću (Zagreb 1969), Senjski zbornik (1970), Zbornik radova o Petru Hektoroviću (Zagreb 1970), Croatica (1971–72), Mogućnosti (1973, 1976–78, 1980, 1987, 1993, 1995), Dani hvarskog kazališta (1974, 1977–78, 1986, 1988–92, 1996–98, 2001, 2003–04, 2007), Zadarsko otočje (Zadar 1974), Annales de l’Institut français de Zagreb (1975), Turizam (1975–76, 1980), Forum (1976, 1995), Hvarski zbornik (1976, 1978), Istra (1976), Spomenica u povodu 500. obljetnice dominikanskog samostana u Bolu (Zagreb 1976), Humanističke vrijednosti turizma (Zadar 1977), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1977), Il Boccaccio nelle culture e letterature nazionali (Firenca 1978), Čakavska rič (1978), Dometi (1978), Oko (1980–81), Advocata Croatiae (Zagreb 1981), Abruzzo (Rim 1983), Mihovil Kombol, književni povjesničar, kritičar i prevodilac (Zadar 1983, Zagreb—Zadar 1997), Sigetska epopeja od Karnarutića do Vitezovića (Zadar 1986), Dalmacija u narodnom preporodu 18351848 (Zadar 1987), Pašmanski zbornik (Zadar 1987), Rapski zbornik (Zagreb 1987), Zbornik Milana Ratkovića (Zagreb 1987), Adrias (1989), Godišnjak Instituta za književnost (1989), 1000 godina samostana sv. Krševana u Zadru (Zadar 1990), Godišnjak grada Korčule (1991, 2001), Hrvatski književni barok (Zagreb 1991), Zbornik radova o Šimunu Kožičiću Benji (Zagreb 1991), Filologija (1994), Majstor Radovan i njegovo doba (Trogir 1994), Život i djelo Bartola Kašića (Zadar 1994), Dubrovnik (1995), Zbornik radova o Anti Tresiću Pavičiću (Split 1995), Ivan Duknović i njegovo doba (Trogir 1996), Zbornik o Slavku Ježiću (Zagreb 1997), Zvonimir, kralj hrvatski (Zagreb 1997), Franjo Fancev, književni povjesničar i filolog (Zagreb—Zadar 1998), Recepcija Milana Begovića (Zagreb—Zadar 1998), Tomo Matić, književni povjesničar i filolog (Zagreb 1998), Albert Haler (Zagreb 2000), Hrvatska i Europa, 2 (Zagreb 2000), 900 godina Bašćanske ploče (Baška 2001), Iskoni bê slovo (Zagreb 2001), Muka kao nepresušno nadahnuće kulture (Zagreb 2001), Zadarska županija (Zadar 2001), Zbornik radova o Branku Vodniku (Zagreb 2001), Media, Culture and Public Relations (2002), Riječki filološki dani (2002, 2004), Treći hrvatski slavistički kongres (Zagreb—Zadar 2002), Zbornik o Ivanu Milčetiću (Zagreb 2002), Zbornik o Tomi Babiću (Šibenik—Zagreb 2002), Zbornik o Dragutinu Prohaski (Zagreb 2003), Zbornik o Petru Kneževiću (Zagreb—Šibenik 2003), Zbornik o Josipu Banovcu (Šibenik—Zagreb 2004), Hvarsko kazalište (Hvar—Split 2005), Zbornik o Jeronimu Filipoviću (Zagreb—Šibenik 2005), Zbornik o Milanu Rešetaru (Zagreb 2005), Zadarski filološki dani (2007) i Zbornik o Vatroslavu Jagiću, 1 (Zagreb 2007) te sudjelovao na šezdesetak domaćih i inozemnih znanstvenih skupova. Obuhvativši razdoblja srednjovjekovlja, renesanse, baroka i prosvjetiteljstva te uz književno-povijesnu sliku vremena istaknuvši stilsko-poetske vrijednosti proučavanih djela, dio objavljenih radova o hrvatskoj poeziji i drami, književnoj znanosti i književnom djelovanju hrvatskih lokalnih sredina skupio je u zbirkama rasprava i eseja o bitnim pitanjima hrvatske književnosti Po običaju začinjavac (1994) i Poticaji i nadahnuća (2005; Nagrada »Judita« DHK 2006). Surađivao i u Studentskom listu, Slobodnoj Dalmaciji, Novinama mladih, Glasu Zadra, Narodnom listu, Kulturnom radniku, Telegramu, Školskim novinama, Vidiku, Književnom godišnjaku (Zagreb 1961) i drugom izd. Enciklopedije Jugoslavije LZ, napisao mnogobrojne članke za HBL (u njem do danas član Uredničkoga vijeća) i za novosadski Leksikon pisaca Jugoslavije, u suradnji sastavio udžbenik Književnost s osnovama estetskog obrazovanja (Split 1972) i uredio Jugoslavenski seminar za strane slaviste (1984–85), samostalno pak izdanje HAZU posvećeno F. Švelecu (Spomenica preminulim akademicima, 2004) i Građu za povijest književnosti hrvatske (2006, 35); ulomak njegova prijevoda sa starofrancuskoga iz spjeva Roman o ruži uvršten je u Antologiju francuskoga pjesništva (Zagreb 1998).U Zadru bio suradnik lutkarskoga kazališta (akcentuacija dijalektalnih i tekstova iz starije književnosti), 1950-ih i 1960-ih pisao kazališne kritike. Vrstan poznavatelj vrela i suvremenoga proučavanja književnosti, bitno je utjecao na razvoj i tijekove hrvatske znanosti o književnosti te je njegov prinos njezinu istraživanju nezaobilazan. Dugogodišnji je predsjednik zadarskoga Hrvatskoga filološkoga društva, redoviti član HAZU od 2002, dobitnik Nagrade Zadarske županije za životno djelo 2006.

DJELA: Krvava rijeka. Zagreb 1979. — Hrvatska književnost od humanizma do manirizma. Zagreb 1980. — Po običaju začinjavac. Split 1994. — Judita, Marko Marulić. Zagreb 2001, Split 2007. — Poticaji i nadahnuća. Zagreb 2005. — Potpuniji popis u: V. Babić, Croatica et Slavica Iadertina, 1(2005) str. 11–17.
 
LIT.: (Prikazi knj. Hrvatska književnost od humanizma do manirizma): J. Lisac, Istra, 18(1980) 9, str. 95–97. — A. Novaković, Most, 1980, 4, str. 101–102. — M. Tomasović, Dometi, 15(1982) 11, str. 85–86. — Biografije novih članova Akademije. Ljetopis JAZU, 1989, 92, str. 509–512. — (Prikazi knj. Vartal P. Lucića): R. Bogišić, Mogućnosti, 37(1990) 11, str. 117–119. — D. Fališevac, Gordogan, 12(1991) 34/35, str. 165–169. — F. Švelec, Mogućnosti, 38(1991) 8/9, str. 916–920. — V. Badurina-Stipčević, Kolo, 3(1993) 1/2, str. 120–122. — R. Bogišić: Novi Marko Marulić. Vjesnik, 56(1995) 18. III, str. 27. — Četrdeset godina Filozofskoga fakulteta u Zadru 1956–1996. Zadar 1996, 20, 25–30, 39, 68, 72, 80, 106–109, 142, 144–145, 148–154, 162, 191, 206–207, 245. — A. Stipčević: Priča o Hrvatskom biografskom leksikonu. Zagreb 1997. — J. Fiamengo (J. F.): Hanibal Lucić, Pjesnička djela. Slobodna Dalmacija, 55(1998) 19. II, str. 46. — I. Nevešćanin: Nikakve nam koristi od cementiranja stare hrvatske književnosti (razgovor). Ibid., 59(2002) 23. I, Pr., str. 2–3. — A. Stamać: Kolumbićev Marulić.Vijenac, 10(2002) 213, str. 4, 9. — T. Stupin Lukašević: Misionari svjetlosti. Odabrani intervjui iz Narodnog lista. Zadar 2003. — T. Maštrović: Tihi pregalac znanosti. Croatica et Slavica Iadertina, 1(2005) str. 3–9. — (Prikazi knj. Poticaji i nadahnuća): I. Srdoč-Konestra, Fluminensia, 17(2005) 2, str. 136–139. — F. Lovrić, Hrvatsko slovo, 12(2006) 574, str. 23. — M. Jurković: Nagrade Dana hrvatske knjige. Vjesnik, 67(2006) 24. IV, str. 50.
 
Redakcija (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. - 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOLUMBIĆ, Nikica. Hrvatski biografski leksikon (1983-2023), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.3.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9800>.