BABURICA, Pasko

traži dalje ...

BABURICA, Pasko (Baburiza Pascual), industrijalac i rodoljub (Koločep, 28. IV 1875 — imanje San Vincente u blizini Los Andesa, Chile, 13. VII 1941). Sin Ivana i Katice, rođ. Šoletić. Radio je kao trgovački pomoćnik u Trebinju, a 1892. iselio je u Čile. Nastanio se u gradu Iquique i radio u trgovini željezom. Već 1895. ulazi u tvrtku »Mitrović & Cia« u Tocopilli i od tada uspješno posluje kao suvlasnik mnogih industrijskih, brodarskih i trgovačkih poduzeća. Bio je predsjednik jedne od najvećih tvrtki za proizvodnju salitre, a zatim je postao najveći proizvođač salitre u svijetu – tvrtka »Baburizza, Lukinovich & Co« – koja je imala sjedište u Valparaísu te zastupništva u Londonu i SAD. Od 16 čileanskih tvornica salitre 11 ih je bilo njegovo vlasništvo, i u njima su uglavnom radili naši iseljenici. Bio je jedan od osnivača Jugoslavenskog Lloyda i vlasnik dionica u Jugoslavenskoj banci (Banco Yugoeslavo). Za I svjetskog rata postao je prvi predsjednik Jugoslovenske narodne obrane u Južnoj Americi (1915–1922) i član Jugoslavenskog odbora u Londonu. Izdašno je pomagao Hrvate i Slovence u domovini podupirući njihovu borbu za oslobođenje, kao i srpsku vojsku u ratu protiv Austro-Ugarske. Gotovo sâm (uz Mihu Mihanovića) financira Jugoslavenski odbor u Londonu, Srpsko-crnogorski Crveni krst u Santiagu, potpomaže izdavanje lista Arhiv Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike u Antofagasti koji je i uređivao. God. 1927. u Splitu je s M. Mihanovićem osnovao Jugoslavenski bureau za informacije s ciljem da izvješćuje svjetsku javnost o prilikama u Kraljevini SHS i da se bori protiv talijanskih svojatanja naše obale. Bio je jedan od suvlasnika glavnog dnevnika u Santiagu – La Nacion. Potkraj života aktivno je radio kao predsjednik društva »Balkan«. — B. je uspješnim poslovanjem, političkom aktivnošću i dobrotvornim radom u domovini i Čileu pridonio ugledu naših iseljenika u tuđini. Na rodnom Koločepu, u Dubrovniku, Splitu, Zagrebu (dobrotvor Hrvatskog radiše) i Beogradu potpomagao je podizanje i održavanje javnih zgrada, kulturnih institucija te organiziranje kulturnih manifestacija. Njegova dobrotvorna zaklada djeluje i danas u Čileu. Za patriotski rad dodijelilo mu je dubrovačko općinsko vijeće 2. II 1920. diplomu počasnog građanina Dubrovnika, koju mu je osobno 1924. uručio dubrovački gradonačelnik u Valparaísu. U tom gradu njegova je vila pretvorena u memorijalni muzej, a Poljoprivredni institut, osnovan uz Baburičinu financijsku pomoć, nosi njegovo ime (El Instituto agrícola Pascual Baburizza). Njegovo poprsje nalazi se u Zagrebu na pročelju zgrade nekadašnjega Hrvatskog radiše u Adžijinoj ul. 6. Drugo je poprsje u zgradi Poljoprivrednog instituta u Valparaisu. S. Zvizdić navodi da je Leonardo Guzman napisao njegovu biografiju (Notas sobre la austera vida. Don Pascual Baburizza).

LIT.: Dobrotvori Hrv. radiše u Južnoj Americi. Miguel Mihanović, Paškval Baburica i Fran Petrinović. Hrvatski radiša, 6(1925) 24, str. 184–186. — Glasovi iz Amerike. Slobodna riječ (Gruž), 1(1925) 4, str. 2. — Priznanje Dubrovnika g. P. Baburici. Predaja diplome počasnog gragjanstva. Dubrovnik, 1(1925) 8, str. 4. — Frane Eterović: Jugoslavenska kolonija u Chile. Iseljenik, 6(1927) 18, str. 4. — Ljubo Leontić (L.): Pasko Baburica. Predsjednik Jugoslovenske narodne obrane u Južnoj Americi. Arhiv Jugoslovenske narodne obrane iz Južne Amerike, 2(1935) IV/16, str. 499–503. — Ivo Florio Lupis-Vukić: Odlični domorodci. Priznanje Pasku Baburizzi i Mihu Mihanoviću prigodom primopredaje arhiva J. N. O. u Splitu. Ibid., 4(1937) VII/25, str. 775–777. — Paško Baburica-Santiago de Chile, 13 kolovoza. Hrvatski radiša, 22(1941) 16, str. 10. — Salih Zvizdić: Pasko Baburica. Život iseljenika. Vjesnik, 41(1980) 12–22. I.
 
Anđelka Stipčević-Despotović (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BABURICA, Pasko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 25.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/984>.