CVEJIĆ, Nikola

traži dalje ...

CVEJIĆ, Nikola, pjevač, bariton (Dobanovci, Srijem, 23. XII 1886 — Novi Sad, 6. I 1987). Kao student na Gospodarsko-šumarskom fakultetu u Zagrebu pjevao je u Akademskom zboru »Balkan« i bio član zbora zagrebačke Opere. Pjevanje je učio najprije kod J. Ouřednika u Zagrebu i Mateja Hubada u Ljubljani, potom se usavršavao u Milanu kod G. M. Sammarca. Na sceni je debitirao 1922. u Ljubljani kao Escamillo u Bizetovoj Carmen i u trogodišnjem angažmanu u ljubljanskoj Operi ostvario 23 uloge. Od 1925. do 1930. bio je prvak zagrebačke Opere, u kojoj je svoj repertoar obogatio sa 12 novih uloga dramskog žanra. God. 1930–40. stalnim je ugovorom bio vezan uz Kazalište u Brnu. Uz to je nastupao u Beču, Pragu, Varšavi, Kobenhavnu, Stockholmu, Oslu, Budimpešti, Bratislavi, Parizu, Sofiji i Dresdenu. God. 1941–62. bio je prvak beogradske Opere u kojoj je kao Amonasro u Aidi (G. Verdi) 1962. proslavio 40-godišnjicu umjetničkog rada. U razdoblju 1941–46. ostvario je i nekoliko režija, uglavnom opera iz standardnog talijanskog repertoara te Massenetova Werthera, d’Albertove opere U dolini i Borodinova Kneza Igora. God. 1945–70. bio je profesor pjevanja na Muzičkoj akademiji u Beogradu, na kojoj je odgojio niz vrhunskih pjevača među njima Dušana Popovića, Radmilu Bakočević i Danicu Mastilović. Zaokružena pjevačko- umjetnička ličnost, C. je snažnim, impresivnim glasom velika raspona te sugestivnom glumom podjednako uspjelo dočaravao dramske likove i lirske partije. Bio je cijenjen kao pjevač najfinije kulture i glumac najčistijeg tkanja. Nastupao je s najvećim pjevačima svojega doba i stekao ugled u svijetu i u nas pa je nekoliko puta bio član žirija na Međunarodnim pjevačkim natjecanjima u Ženevi, Toulouseu, Budimpešti, Sofiji, Liegeu. Ostvario je neobično opsežan repertoar od 87 glavnih baritonskih uloga. Proslavio se nadasve kao Boris Godunov i knez Hovanski (Musorgski, Boris Godunov i Hovanščina), Scarpia (G. Puccini, Tosca), Jago i Rigoletto (G. Verdi, Otello i Rigoletto), Mefisto (Ch. Gounod, Faust), Hans Sacks i Holandez (R. Wagner, Majstori pjevači i Ukleti Holandez), Barnaba (A. Ponchielli, Gioconda), Alfio (P. Mascagni, Cavalleria rusticana), Mitke (P. Konjović, Koštana) i Nikola Šubić Zrinjski (I. Zajc). Istaknuo se i kao koncertni pjevač, osobito interpretacijama popijevaka jugoslavenskih kompozitora. Prvi je od jugoslavenskih pjevača priredio u K?benhavenu 1933. Koncert jugoslavenske solo-pjesme. Svojim golemim autoritetom pridonio je inozemnom uspjehu nekoliko naših glazbeno-scenskih djela. Snimio je više gramofonskih ploča te objavio knjigu Savremeni belkanto (Beograd 1979).

LIT.: L. Šafranek-Kavić (Š. K.): Tosca 20. prosinca. Obzor, 66 (1925) 342, str. 3. — Novi članovi kazališta. Hrvatska pozornica, 1925/26, 8. XI str. 29–30. — K. Krenedić (Dr K-ć): (Nikola Cvejić). Novosti, 20(1926) 38, str. 13. — S. Tomašić: Nikola Cvejić, novi bariton zagrebačke Opere. Narodno djelo, 1(1926) 4, str. 4–5. — ef: Nikola Šubić Zrinski. Uspjeh g. Nikole Cvejića. Riječ, 24(1928) 30, str. 3. — S. Tomašić: Intimna galerija. Nikola Cvejić. Kulisa, 2(1928) 20, str. 3. — F. Pakaci (F. P.): Prvi jugoslovenski pjevač na danskoj operi. Novosti, 27(1933) 45, 11. — Z. Grgošević (Z. G.): Dva gostovanja G. Nikole Cvejića. (»Rigoletto« i »Boris Godunov«). Obzor, 75(1934) 67, str. 4. — O. Orešković (Or): Prve operne predstave »Trubadur« i »Carmen«, Zagrebački list, 1(1938–39) 219, str. 4. — Isti: Evgenij Onjegin u novo podjeljenim ulogama. Gostovanje ing. Nikole Cvejića. Ibid., 229, str. 2. — V. Ciprin (C-in): Treće gostovanje Nikole Cvejića u hrvatskoj operi. Jutarnji list, 28(1939) 9929, str. 10. — B. Ivakić (Dr B. I.): Dva gostovanja u operi. Ibid., 9856, str. 11. — H. Pettan (H. P.): G. Rossini, »Seviljski brijač«. Obzor, 7(1939) 149, str. 1. — O. Božičković: Portret – Nikola Cvejić. Politika, 59(1962) 1. VII. — V. Stefanović: Nikola Cvejić. Sve žrtvovati za umetnost. Ibid., 67(1970) 4. IV. — M. Vukdragović: Pola veka sa operom. NIN, 20(1970) 22. III. — S. Turlakov: U neprestanoj vatri i izgaranju. Borba, 55(1976) 26. XII. — P. Anagnosti: Mag teatra. Ibid., 66(1987) 9. II. — M. Sujić Vitorović: In memoriam Nikola Cvejić. Politika, 84(1987) 9. II.
 
Marija Barbieri (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CVEJIĆ, Nikola. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 10.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/cvejic-nikola>.