CEDULINI

traži dalje ...

CEDULINI, plemićka obitelj u Zadru. Spominje se u popisu zadarskih plemića iz 1283, pohranjenom u Raki Sv. Šimuna. U dokumentima od XII do XVII st. zabilježeni su njezini članovi kao Cadulinis, Cadulimus, Cedolini, Cedulinus, Ciedulini, Zadulini, Zadulinis, Zandulinus, Zedolino, Zedolinus. Neki od njih su u XV i XVI st. nosili nadimke Salčić, Travašić, Moscatello i Babon. Jedan član obitelji, Grgur Zandolinov (Gregorius de Zandolinis), bio je već 1116. sudac istražitelj u Zadru. God. 1274. Jakov je svjedok pri sklapanju mira između Omiša i Venecije, a Domald 1277. jedan od pomiritelja (arbiter) u sklapanju primirja između Splita i Trogira. Vjerojatno isti Domald bio je 1280. i 1290. jedan od poslanika knezova Bribirskih u Veneciju, ovlašćenih da sklope primirje između Bribiraca i Venecije na tri godine, a 1286/87. potestat u Splitu. Mihovil je 1315. paški knez, a Grgur 1368. blagajnik grada Paga. Osim u sudačkoj službi, spominje se u XIV st. više članova obitelji među rektorima Zadra (između 1345. i 1408. Jakov, Krševan Franjin, Franjo, Vito i dr.). Članovi obitelji spominju se i u zadarskoj kulturnoj povijesti. Vito je 1326. jedan od donatora za izradu škrinjice Sv. Krševana (u riznici zadarske katedrale), dok je Franjo 1377. jedan od zadarskih plemića koji su sklopili u ime Jelisavete, žene kralja Ludovika I, ugovor o izradi pozlaćene srebrne Rake Sv. Šimuna u Zadru. Mihovil, župnik crkve Sv. Petra »de platea« u Zadru (nalazila se na današnjemu Narodnom trgu) spomenuo je u svojoj oporuci iz 1346. uz brevijar i svoje knjige s područja logike i filozofije. Juraj (Georgius Viti de Zadulinis) naoružao je za paške bune 1394. jednu zadarsku galiju; upute su mu izdali zadarski rektori i vijeće 15. III iste godine. Kraljevski vitez Krešo bavio se oko 1386–91. trgovinom i bio brodovlasnik. Jedan je Juraj 1402. bio među predstavnicima Zadra koji su uveli u grad namjesnika kralja Ladislava Napuljskoga u Ugarskoj, Hrvatskoj i Dalmaciji Alojzija Aldemariska. Vitul Zadulinov (Vitul de Zadulinis) bio je oko 1437. zakupnik daća Novigrada u Dalmaciji, a Jakov 1485. zadarski »aduocatus tribunorum«. Dujam je 1537. spomenut kao savjetnik zadarskoga kneza. U prvoj pol. XVI st. bavio se → ŠIMUN, sin Krševana, pitanjima ribolova. Oko 1539. kapetan Jakov sudjelovao je u borbama s Turcima u zadarskoj okolici. Natpop zadarskog Kaptola Franjo (oko 1540) spominje se i kao izabrani kotorski biskup (u crkvenim shematizmima nije spomenut). Na prijelazu iz XVI u XVII st. djelovali su teolog → ŠIMUN te pisac, ninski i hvarski biskup → PETAR. Među rektorima jurista na Sveučilištu u Padovi bio je 1634. i Šimun Cedulin Zadranin (Simeon Cedolinus Jadrensis). J. Baraković spominje Ceduline u spjevu Vila Slovinka. Nakon XVII st. obitelj se više ne spominje. — Podaci o obitelji sadržani su u fondu Libri Magnificae Comunitatis Jadrae I–III u Naučnoj biblioteci u Zadru.

LIT.: Obitelj. — L. Fondra: Istoria della insigne reliquia di San Simeone profeta che si venera in Zara. Zara 1855, 69, 101. — Š. Ljubić: Listine o odnošajih između Južnoga Slavenstva i Mletačke Republike, 2–9. Zagreb 1870–1890. — C. G. F. Heyer von Rosenfeld: Der Adel des Königreichs Dalmatien. Nürnberg 1873, str. VII, XIV–XV, 34. — K. Jireček: Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters, 3. Wien 1904, 69. — T. Smičiklas: Diplomatički zbornik, 2–17. Zagreb 1904–1981. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956. — G. Novak: Povijest Splita, 1. Split 1957. — N. Čolak: Naše ribarstvo do pada Mletačke Republike. Pomorski zbornik, l. Zagreb 1962, 406–407. — Isti: Pomorstvo zadarske komune od dolaska Hrvata na Jadran do pada Mletačke Republike. Ibid., 2. Zagreb 1962, 1564, 1567–1568. — N. Klaić i I. Petricioli: Zadar u srednjem vijeku do 1409. Zadar 1976. — Domald. — N. Klaić: Povijest grada Trogira, II/1. Trogir 1985. — Juraj (1402). — G. Novak: Presjek kroz povijest grada Zadra. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 11–12(1965) str. 37. — »Vitul«. — S. M. Traljić: Vrana i njezini gospodari u doba turske vladavine. Ibid., 18(1971) str. 345. — Jakov (oko 1539). — G. Novak: Mletačka uputstva i izvještaji, 5. Zagreb 1966. — Franjo (oko 1540). — C. F. Bianchi: Zara cristiana, 1. Zara 1877, 207.
 
Roman Jelić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

CEDULINI. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/3445>.