CEDULINI, Petar

CEDULINI, Petar, pisac, ninski i hvarski biskup (Zadar, ? — Hvar, 1634). Bio je doktor obaju prava. God. 1568. izabran je za zadarskog kanonika, a 30. VII 1577. za ninskog biskupa; 1578–1600. bio je i naslovni opat benediktinske opatije Sv. Ivana u Povljima na otoku Braču. Za boravka apostolskog vizitatora Agostina Valiera u Dalmaciji 1579. obavio je vizitaciju dijelova Ninske biskupije pod turskom vlasti i prisustvovao pokrajinskom koncilu u Zadru. Valier bilježi da je C. u ninskoj katedrali »održavao propovijedi na hrvatskom jeziku« (preveo F. Amos Rube). Zbog nezdrave klime i ruševnog biskupskog dvora u Ninu, koji je obnavljao 1580, C. je boravio u Zadru. Dana 20. II 1581. premješten je na biskupsku stolicu u Hvaru. Za toga biskupovanja bio je u sukobu sa pastvom iz svih staleža; optuživali su ga za osporavanje pravâ Kaptola (pri izboru kanonika) i Velikog vijeća, suprotstavljanje knezu, a zbog nasilnog uzimanja desetine, potaknut od svećenstva, pobunio se protiv njega 1583. hvarski puk s namjerom da ishodi od Pape njegovo uklanjanje iz biskupije. Na sve optužbe odgovarao je izopćenjima iz crkve, od čega nije izuzimao ni službene mletačke predstavnike u Dalmaciji. U Hvaru je održao dvije dijecezanske sinode (1586. i 1596) i prisustvovao pokrajinskom koncilu u Splitu (1607) te pratio zadarskog nadbiskupa O. Garzadorija (1624–39) u apostolskoj vizitaciji u Dalmaciji. I u svojoj biskupiji obavio je niz vizitacija, u kojima mu je poslije 1631. pomogao i zamjenjivao ga Ivan Ivanišević, brački pjesnik, kojeg je C. imenovao hvarskim kanonikom, a potom i generalnim vikarom biskupije. C. je djelovao u duhu Tridentinskog koncila u svojoj biskupiji. Potaknuo je Juru Žuvetića da prevede, djelo isusovca S. Tuccia Christus iudex pod naslovom Sud pokonji (posvećeno Ceduliniju; objavio H. Morović). — O Cedulinijevu djelovanju u istom duhu svjedoče njegove poslanice papi Klementu VIII, i to od 15. V 1592 (objavio A. Theiner) i iz 1594 (Relatione del presente stato dell’imperio Turchesco et molti particolari degni di consideratione, fatta al Clemente VIII... 1594. Vatikanska biblioteka – sign. 836, list 406–424). — Izvještaj o njegovoj vizitaciji Ninske biskupije iz 1579. nalazi se među Valierovim spisima o vizitaciji u Dalmaciji iste godine u Archivio segreto Vaticano; spisi s podacima o njegovim odnosima s pastvom u Hvarskoj biskupiji pohranjeni su u svesku Cedulinus u Kaptolskom arhivu u Hvaru, a spisi o njegovim vizitacijama u istoj biskupiji 1585–1632 (1633. obavio je vizitaciju Ivaniševič) u Arhivu Biskupske kurije u istom gradu. U zadarskoj crkvi Sv. Frane dao je sebi podići grobnicu (s natpisom iz 1600), ali je pokopan u hvarskoj katedrali. Suvremeni pisci (H. Morović) ističu njegovu značajnu ulogu u nastojanjima crkvenih vlasti da spriječe širenje za katoličku crkvu nepodobnih ideja među stanovništvom u burnim vremenima s kraja XVI i početkom XVII st. Njegov spis iz 1594. svrstava ga među pisce izvora za povijest istoga razdoblja.