KISS, József

KISS, József, inženjer (Budim, 19. III. 1748 — Sombor, 13. III. 1813). Nakon što je 1768. završio inženjersku vojnu akademiju u Bečkom Novom Mjestu, radio na Dunavu kraj Bratislave. Za Ugarsku komoru među prvima počeo planirati, projektirati i izvoditi vodogradnje u Bačkoj i poslije u Hrvatskoj. Izradio je projekt rješenja odvodnje u močvarnim područjima i projekt kanala za odvodnju između Kule i Vrbasa, koji se počeo graditi 1785, i kanala duljine 30 km između Sivca i Vrbasa, koji je završen 1787. Također izradio plan za gradnju spojnoga plovnoga kanala između Dunava kraj Bačkoga Monoštora i Tise kraj Bezdana. Od 1788. kao vodeći inženjer Komore radio je na rješenju vodograđevnih problema u Bačkoj. Potkraj 1791. ponovo je izradio projekt spoja Dunava s Tisom, poznatoga kao kanal Dunav—Tisa, duljine više od 100 km, prvoga plovnoga kanala u Ugarskoj. Nakon osnutka Povlaštenoga brodarskoga društva s privatnim kapitalom, 1793. počela je gradnja te je kanal otvoren za promet 1801, pod nazivom Franjin kanal. God. 1795. izradio je za Društvo veliki projekt za ostvarenje kombinirane plovne i cestovne veze između Podunavlja i mora, sastavljen od šest povezanih projekata: produljenje Temišvarskoga kanala do Bečkereka s dvjema brodskim prevodnicama; kanal Dunav—Tisa (bio u izvedbi); plovni kanal spajanja Dunava i Save između Vukovara i Šamca duljine 86 km, nazvan Terezijanski kanal, s trima glavnim brodskim prevodnicama; Karlovački kanal od Karlovca do Broda na Kupi, s uređenjem Dobre i Kupe – koju se predviđalo kanalizirati i osposobiti za plovidbu na duljini 122,5 km lađama nosivosti do 45 t – s 15 brodskih prevodnica i tunelom do mora; izgradnja dviju komercijalnih cesta do luka Rijeke, Bakra i Kraljevice; čišćenje i uređenje za plovidbu Dunava i Save, na kojoj bi se između Šamca i Siska uredile kopitnice za vuču lađa te uklonile zaprjeke plovidbi u koritu. Kralj Franjo II. u načelu je 1795. odobrio prijedlog izgradnje kanala između Vukovara i Šamca, a Reskriptom od 23. III. 1796. donio odluku da se Društvu dodijeli koncesija za izvedbu projekta. Radovi na Kupi, na gradnji Karlovačkoga kanala, počeli su u proljeće 1796, ali su zbog teškoća uskoro prekinuti. Tako se nije realizirao projekt kojim se htjelo ostvariti novu, sigurniju prometnicu radi bržega povezivanja Podunavlja i Panonske nizine s lukama Jadrana i Primorja.