Opsežan i dugoročan leksikografski biobibliografski projekt, Hrvatski biografski leksikon jedan je od temeljnih programa Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža. U njem se donose životopisi Hrvata koji su ostavili znatan trag u domovini i svijetu i pripadnika drugih naroda koji su sudjelovali u životu hrvatskih zemalja, kontekst u kojem su djelovali te opis njihovih postignuća, pa i zabluda – svega bitnoga što je utkano u hrvatsku baštinu i što čini hrvatski identitet – a sustavnost i pouzdanost uporišne su mu točke i jamstvo trajne vrijednosti.
Premda se ubrzo nakon osnivanja Zavoda 1950. javila zamisao o biografskom leksikonu, prvi je njegov nacrt, uravnotežujući biografski, bibliografski i interpretativni aspekt, sastavio Kruno Krstić 1974. Glavna zasluga za pokretanje Leksikona pripada Miroslavu Krleži, koji je sudjelovao i u temeljnim pripravama, a projekt je do kraja koncepcijski, organizacijski i izvedbeno osmislio prvi glavni urednik Nikica Kolumbić. Prvi svezak, objavljen 1983, doživio je niz ideološki motiviranih napada, no Leksikon je u svim političkim i društvenim mijenama i fluktuacijama u uredništvu zadržao osnovni istraživački i znanstveni smjer. Interdisciplinarni pothvat afirmirala je i činjenica da je 2001–13. bio ključni dio znanstvenoga projekta Hrvatska biobibliografska baština u potpori Ministarstva znanosti.
Dosad je tiskano devet svezaka (A–Marj) s ukupno 12 547 članaka. Glavni urednik prvoga sveska (A–Bi, 1983) bio je N. Kolumbić, drugoga (Bj–C, 1989) Aleksandar Stipčević, a od trećega do osmoga sveska (Č–Đ, 1993; E–Gm, 1998; Gn–H, 2002; I–Kal, 2005; Kam–Ko, 2009; Kr–Li, 2013) glavni je urednik bio Trpimir Macan. Projekt od 2014. vodi Nikša Lučić, koji je glavni urednik devetoga sveska (Lo–Marj, 2021) i mrežne inačice (Mark–Ž).
Izbor od 250 članaka iz Leksikona na portalu Leksikografskoga zavoda donesen je 2009, a od 2015. na portalu su dostupni svi izvorno tiskom u prvih osam svezaka objavljeni članci, korektura kojih je u tijeku. Uredništvo je 2014. za obradbu i mrežnu objavu odabralo stotinjak novih najvećih životopisa Lo–Ž, kojih je dio predan javnosti 2015–23. Pritom je učinjen i širi odabir znamenitih osoba, pa je na portalu do danas objavljeno više od 200 životopisa Lo–Ž.
Uredništvo (studeni 2024)
Nikša Lučić, glavni urednik
Filip Hameršak, pomoćnik gl. urednika, urednik struka pravo, ekonomija, sociologija i politologija
Martina Kokolari, pomoćnica gl. urednika, urednica struke kazalište i urednica u struci književnost
Iva Mandušić, pomoćnica gl. urednika, urednica struka povijest (XVIII–XIX. st.), arheologija, etnologija i geografija
Ivan Armanda, urednik struke religija
Ivan Bačmaga, urednik struke šport i urednik u struci povijest
Darija Domijan, urednica struka kemija i kemijsko inženjerstvo, strojarstvo, farmacija, geologija, poljodjelstvo i šumarstvo
Nataša Jermen, urednica struke biologija
Ljubica Josić, suurednica struka lingvistika i književnost (XX. st.)
Ivan Krašnjak, suurednik struke likovna umjetnost i urednik struke građevinarstvo
Marina Kučer Beš, bibliografska urednica
Meri Kunčić, urednica struke povijest (do XVII. st.)
Marijana Pintar, urednica struke glazba i balet
Klara Pranjko, suurednica struka lingvistika i književnost
Paulina Radonić Vranjković, urednica struke povijest (XX. st.)
Tea Rogić Musa, suurednica struke književnost
Goran Sunajko, urednik struke filozofija
Tomislav Šakić, urednik struke film
Ana Šeparović, suurednica struke likovna umjetnost i urednica struka arhivistika i bibliotekarstvo
Lada Šojat, urednica struka pedagogija, psihologija, matematika, elektrotehnika, medicina i veterinarstvo
Irena Španić, jezična urednica
Ankica Šunjić, urednica struke glagoljaštvo i urednica u struci književnost
Ema Bakran, suradnica u strukama književnost i lingvistika
Magdalena Blažić, bibliografska suradnica
Boris Blažina, suradnik u struci povijest
Pavle Bonča, bibliografski suradnik
Robert Krog, suradnik u prirodnim i tehničkim strukama
Kornelija Krpačić, bibliografska suradnica
Marko Pustaj, suradnik u struci povijest
Karlo Radečić, suradnik u prirodnim, biotehničkim i medicinskim strukama
Filip Šimunjak, suradnik u struci povijest
Uredničko vijeće (studeni 2024)
Stanko Andrić, srednjovjekovna povijest
Jacqueline Balen, arheologija
Štefka Batinić, pedagogija
Lovorka Čoralić, povijest XVI–XVIII. st.
Žarko Dadić, prirodne znanosti
Stella Fatović-Ferenčić, medicina
Igor Fisković, srednjovjekovna i renesansna umjetnost
Vladimir Grdinić, farmacija
Mislav Grgić, elektrotehnika
Mladen Klemenčić, geografija
Mira Kolar-Dimitrijević, novija povijest
Željko Korlaet, građevinarstvo
Bruno Kragić, film
Nella Lonza, pravo
Trpimir Macan, sva područja i struke
Mirjana Matijević Sokol, srednjovjekovna povijest
Stjepan Matković, novija povijest
Branko Meštrić, šumarstvo
Darja Radović Mahečić, arhitektura i urbanizam
Boris Senker, kazalište
Milovan Tatarin, starija književnost
Darja Tomić, likovna umjetnost
Ivo Velić, geologija
Vesna Vučevac Bajt, veterinarstvo
Mateo Žagar, glagoljaštvo
ISBN 978-953-268-046-1
Dopušteno je korištenje ili citiranje pojedinih članaka u dijelovima ili u cjelini uz naznaku izvora. Ostala autorska prava zadržava Leksikografski zavod Miroslav Krleža.