KLEN, Danilo

KLEN, Danilo, povjesničar (Trst, 6. IX. 1910 — Rijeka, 12. IV. 1990). U Zagrebu završio gimnaziju 1929. te studij prava s doktoratom 1934. Od 1935. radio u Financijskoj direkciji Savske banovine, od 1939. u Osijeku u Odjelu za financijske poslove Banovine Hrvatske. Od 1941. ponovo u Zagrebu, u Državnoj riznici NDH (tajnik od 1944), iz koje je pred slom znatnu količinu novca, čekova i vrijednosnica predao A. Paveliću, A. Artukoviću, V. Mačeku i dr. Istodobno od 1941. surađivao s partizanima. Od 1945. radio u Ministarstvu financija NRH, 1949–51. bio načelnik Planskoga sektora za Oblast Rijeku u Sekretarijatu Vlade NRH, a 1951. predavač na Pravnom fakultetu u Zagrebu i financijski savjetnik središnjih državnih tijela. God. 1952. u Jadranskom institutu JAZU u Rijeci asistent, 1953. stručni suradnik, a 1958. viši znanstveni suradnik. Predavao na Ekonomskom fakultetu u Rijeci 1963–66. Od 1966. do umirovljenja 1973. direktor je Historijskoga arhiva u Rijeci; 1966–76. urednik njegova časopisa Vjesnik te 1968. pokretač i urednik niza Posebna izdanja. Posmrtno je 1990. imenovan arhivskim savjetnikom. Sudjelovao u radu državnih povjerenstava koja su pregovarala o vraćanju kulturnoga blaga iz Austrije i Italije nakon II. svjetskoga rata. — Istraživao je zapadnohrvatsku gospodarsku, pravnu, pomorsku i kulturnu povijest, pretežno srednjega vijeka, ali i kasnijih razdoblja. Prvi je pristupio proučavanju gospodarske problematike; analizom statuta, urbara i bilježničkih spisa Istre i Kvarnera upozorio je na komplementarnost njihova sadržaja i na povezanost povijesno-gospodarskih zbivanja. Objavio je i protumačio pazinski, rašporski, trsatski, lupoglavski, mošćenički i riječki urbar te urbarijalne odnose u Vinodolu, a pisao je i o statutima Barbana, Grožnjana, Petre Pilose, Rijeke i Roča te nekim pravnim ustanovama (npr. satnika, čete i valputa). U monografiji Fratrija (1969) analizirao je agrarne odnose benediktinske opatije sv. Mihovila nad Limom u Istri i njezina feuda od XI. do XVIII. st. Bitan su dio njegova opusa radovi o Rijeci. U monografiji Privredno stanje Rijeke u doba Ilirije (1959) obradio je, prema izvješćima Trgovinske komore, prošlost Rijeke i krajeva važnih za njezin gospodarski život u doba francuske uprave. Bio je glavni urednik i suautor sinteze Povijest Rijeke (Rijeka 1988, 1989²) te suautor više studija o povijesti riječke industrije (Tvornica papira Rijeka. Rijeka 1971; INA-Rafinerija Rijeka 1882–1972. Rijeka 1972; Sto godina riječke rafinerije 1882–1982. Rijeka 1982; 3. maj. Složena organizacija udruženog rada brodograđevne industrije Rijeka. Rijeka 1984). Iz pomorske tematike ističu se njegovi rezultati proučavanja galija i galijota na istočnoj obali Jadrana. U knjizi Šćavunska vesla (1986) opisao je razvoj plovidbe na vesla te obveze istarskih i dalmatinskih komuna prema Veneciji u opremanju brodova ljudstvom i oružjem. Radove iz gospodarske, političke i kulturne povijesti, arhivistike, diplomatike, povijesti institucija, toponimije, kartografije i genealogije, s dobrim uvidom u gradivo većine hrvatskih, talijanskih i austrijskih arhiva, objavljivao je u periodicima Riječka revija (1953–54), Jadranski zbornik (1956, 1958, 1960, 1962, 1966, 1978, 1985), Rad JAZU (1959, 1986), Bulletin JAZU (1960, 1962–63, 1965, 1974), Anali Jadranskog instituta JAZU (1961), Zbornik Historijskog instituta JAZU (1961), Pomorski zbornik (1962, 1979), Pomorstvo (1962), Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci (Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci i Pazinu, Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu, 1962, 1964–65, 1967, 1969–73, 1976–78, 1980–81, 1986–87, 1990), Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena (1962, 1983), Problemi sjevernog Jadrana (1963), Istarski mozaik (1967), Ljetopis JAZU (1967), Dometi (1970, 1974, 1978, 1980–82, 1985–86, 1993), Krčki zbornik (1971, 1975), Liburnijske teme (1974), Otočki ljetopis (1975, 1984), Bolletino (Trst 1976), Istra (1976–77), Buzetski zbornik (1977, 1980), Historijski zbornik (1977, 1989), Radovi Centra JAZU u Zadru (1977), Radovi Instituta za hrvatsku povijest (1977), Vijesti muzealaca i konzervatora (1977), Pazinski memorijal (1979, 1992), Starine (1980) i Arhivski vjesnik (1987–88). Surađivao i u izdanjima Istra i Slovensko primorje (Sarajevo 1954), Pomorski zbornik (Zagreb 1962), Enciklopedija Jugoslavije (1969), Barban i Barbanština (Pula 1976), Pazin (Umag 1982) i Varaždinski zbornik (Varaždin 1983). S Mirjanom Strčić priredio je Pisma Petra I. Petrovića Njegoša (Zagreb 1990). Bavio se prevođenjem (dio tekstova za knjigu Nade Klaić Izvori za hrvatsku povijest do 1526. godine. Zagreb 1972; F. Glavinić, Historia Tersattana. Rijeka—Zagreb 1989). Autor je i priređivač mnogobrojnih izložba i kataloga, među kojima se ističu stalni postavi o Istri i Rijeci na Brijunima (1955), o glagoljici (Rijeka 1957), te višestruko nagrađivana izložba Statuti, urbari i notari Istre, Rijeke, Hrvatskog primorja i otoka (Pazin, Rijeka 1968, Zagreb, Rijeka 1969). Sudjelovao u osnivanju ustanove Centro di ricerche storiche u Rovinju i Čakavskoga sabora. Odmjeren stručnjak i vrstan analitičar povijesnih zbivanja, K. je jedan od neprijepornih autoriteta hrvatske historiografije u XX. st. Dobitnik je Nagrade »Marko Marulić« Čakavskoga sabora 1970, više godišnjih nagrada te Nagrade grada Rijeke za životno djelo 1989. O njegovu životu i djelu u Zagrebu je 1990. održan znanstveni skup, kojega su radovi objavljeni u Rijeci 1993. Biblioteka mu se čuva u riječkoj Gradskoj knjižnici kao Spomen zbirka dr. Danila Klena, a opsežna ostavština u DA u Rijeci.