KRALJEVIĆ, Anđeo

KRALJEVIĆ, Anđeo (Kraglievich, Kraljevic, Kraljevich, Kralljević; Angelus, Angelo, Ivan), biskup i vjerski pisac (Čerigaj kraj Širokoga Brijega, 29. X. 1807 — Konjic, 27. VII. 1879). Školovao se u franjevačkom samostanu u Kreševu, u Franjevački red stupio 1823. Humaniora završio u Gyöngyösu, filozofsko-teološki studij u Vácu 1831. te bio zaređen za svećenika. Do 1852. kapelan i župnik u Posušju, Čerigaju, Kreševu, Gradcu kraj Mostara i Veljacima (ondje župnik i 1859–60), istodobno gvardijan u Kreševu 1843–44. te Širokom Brijegu l844–46. i 1860–62, a 1852–56. i 1862–65. kustod Hercegovačke franjevačke kustodije (tajnik 1856–62). Nakon smrti R. Barišića 1863. imenovan upraviteljem Hercegovačkoga apostolskoga vikarijata te 1864. naslovnim biskupom Metellopolisa (posvećen u Zadru 1865) i hercegovačkim apostolskim vikarom. Od 1856. zastupnik katolika u mostarskom okružnom vijeću. Sudjelovao je u radu I. vatikanskoga koncila, nastojao oko unapređenja vjerskoga (osnivanje župa, gradnja crkava, dovođenje sestara milosrdnica u Mostar) i kulturnoprosvjetnoga života (opismenjivanje, otvaranje škola, suosnivanje tiskare) te društvenoga položaja katolika (utemeljenje zaklade Mons pietatis 1872. za otkup zemlje od Turaka uz male kamate te Bratovštine sv. Ante za pomoć siromasima). Sastavio Schematismus missionariae neoerectae Custodiae Hercegoviensis fratrum minorum regularis observantiae (Dubrovnik 1853; pretisak i prijevod u: Čerigajski anđeo. Mostar 2007) s povijesnim pregledom i osvrtom na uspostavu Kustodije. Kongregacija za širenje vjere tiskala mu je u Rimu ispovjedni priručnik (Razgovor duhovni, 1860), kompilirani udžbenik latinskoga jezika u duhu M. Álvaresa i J. Grigelyja (Grammatica Latino-Illyrica, 1863) i zbirku propovijedi (Govorenja za svetkovine, 1870), a u mostarskoj tiskari objavio je poučno-odgojne knjige za mladež (Zabava duhovna za dicu školsku, 1874; Zabava duhovna za školsku dicu, 1875; Molitvenik za dicu, 1875). Za potrebe pastoralnoga rada neznatno je prilagođivao starije priručnike (Put križa ili Žalosno putovanje Gospodina našeg Isukrsta iz dvora Pilatova do Kalvarie. Rim 1867) i tuđa djela (Istomačenje stvarih potribitih nauka krstjanskoga. Rim 1867; izd. djela A. Miletića iz 1815. odn. 1828, popularne Biskupovače) ili ih tiskao pod izmijenjenim naslovima (Ispovidnik kod bolesnika. Zadar 1870; preradba djela M. Jaića Ručna knjižica, 1837). Pisao predstavke turskim oblastima o neprilikama hercegovačkih katolika 1842 (tiskano u: Čerigajski anđeo), 1865. i 1869–70. Objavljena su mu izvješća s kanonskih pohoda 1867, 1871. i 1875 (Acta Franciscana Hercegovinae, 3). Prema njegovu je portretu (M. Ćosić, 1935) Hrvatska pošta u Mostaru izdala prigodnu omotnicu i marku 2007.