KRMPOTIĆ, Martin Davorin

KRMPOTIĆ, Martin Davorin, publicist (Veljun Primorski, 8. XI. 1867 — Grand Canyon, 31. I. 1931). Gimnaziju završio u Karlovcu 1888, filozofsko-teološki studij u Senju 1892, kad je i zaređen za svećenika. Do 1902. na službi u Vališ Selu (Cetingrad), Zavalju, Ceroviku, Bribiru, Lađevcu, Kostreni, Praputnjaku, Brlogu, Otočcu, Tršću, Zagorju kraj Ogulina i Plemenitašu. Zauzimao se za opismenjivanje, uporabu glagoljice i bogoslužje na crkvenoslavenskom, zbog pravaških političkih gledišta i kulturne djelatnosti imao neprilika s oblastima. U SAD se iselio 1902. i do kraja života bio hrvatski dušobrižnik u Kansas Cityju. Ondje je nastavio graditi crkvu, osnovao 1903. Društvo sv. Ćirila i Metoda (sastavio i nacrt pravila), 1905. prvu hrvatsku katoličku školu u SAD te 1919. sagradio sirotište sv. Ivana Krstitelja i 1925. podignuo istoimeni društveni dom. Pripadao skupini hrvatskih i slovenskih svećenika koji su se zauzimali za slobodnu hrvatsko-slovensku državu pod habsburškom vlašću; nakon što je projugoslavenska struja među hrvatskim iseljenicima na zboru u Chicagu prihvatila 1915. rezoluciju kojom se zahtijeva odcjepljenje Hrvatske, Slovenije i BiH od Austro-Ugarske i sjedinjenje s Kraljevinom Srbijom u jedinstvenu državu, napisao je brošuru Moja ispovjest narodu (Kansas City s. a.). Želeći upozoriti američku javnost na talijanska presezanja na Jadranu i istaknuti kako zajednička država sa Srbima, zbog velikosrpske ideje, ugrožava nacionalni i kulturni identitet Hrvata i Muslimana u BiH, u Kansas Cityju objavio i brošure On Great Serbia (1915), Are Italy’s Claims in Istria, Dalmatia and Islands Justified? (1916) te Croatia, Bosnia and Herczegovina and the Serbian Claims (1916). Sa skupinom hrvatskih i slovenskih svećenika objavio Našu izjavu (New York 1916) kojom se na pravaškom programu iz 1894. zahtijevalo sjedinjenje hrvatskih zemalja u okviru Habsburške Monarhije i koja je izazvala žestoku reakciju jugoslavenski orijentiranoga tiska u Americi. S istomišljenicima je 1919. osnovao Hrvatsku republikansku ligu, koja je u Hrvatskoj poduprla S. Radića; nakon slaba iskustva s njim, nastojao je osigurati suradnju sa svim kulturnim i političkim organizacijama u Hrvatskoj radi očuvanja nacionalne svijesti hrvatskih iseljenika. — Surađivao je u periodicima Hrvatska (1891, 1894–95, 1900–02, 1913), Obzor (1891, 1894), Agramer Tagblatt (1894), Katolička Dalmacija (1894), Katolički list (1894, 1900, 1902, 1925, 1927), Hrvatska domovina (1895, 1897–1900), Hrvat (1897–98), Književne novosti (1914), Zajedničar (Kansas City 1914), Hrvatska duša (1924–25) i Vrhbosna (1926). Oduševljen američkom demokracijom, s engleskoga je preveo djelo J. Brycea Američka država (1. Rijeka 1905, 2. Senj 1907). Napisao je životopis F. Konšćaka (1923), knjigu o misionarskom radu J. Kundeka (1925) i Povijestne crtice hrvatske župe svetoga Ivana Krstitelja 1900–1925 (Kansas City 1925), surađivao u newyorškom izdanju The Catholic Encyclopedia, za potrebe iseljeničke zajednice izdao Mali katolički katekizam – Small Catholic Catechism (Zagreb 1905).