KRNJEVIĆ, Krešimir

KRNJEVIĆ, Krešimir, neurofiziolog (Zagreb, 7. IX. 1927). Sin političara Jurja. Školovao se u Ženevi, Zagrebu i Capetownu, gdje je 1944. završio gimnaziju, na Sveučilištu u Edinburghu 1949. diplomirao medicinu i 1953. doktorirao iz fiziologije. Usavršivao se 1954–56. na Washingtonovu sveučilištu u Seattleu i 1956–58. na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, gdje je radio u laboratoriju J. C. Ecclesa, dobitnika Nobelove nagrade 1963. Od 1959. djelovao u Cambridgeu, a od 1964. na McGillovu sveučilištu u Montréalu bio redoviti profesor fiziologije i voditelj Odjela za istraživanje anestezije te 1978–87. predstojnik Odjela za fiziologiju. Istraživački i nastavni rad nastavio je i nakon umirovljenja 1999. God. 2001. dodijeljeno mu je zvanje professor emeritus. Ponajviše se bavio ulogom kemijske regulacije procesa u mozgu, prirodom kemijskih prijenosnika i sinaptičkim transmiterima, znatno pridonijevši različitim područjima neuroznanosti. Otkrio je da su u prijenosu informacija preko sinapsa ekscitatori brzoga djelovanja glutamat i aspartat, a glavni inhibitor gama-aminomaslačna kiselina, te utvrdio da acetilkolin ima ulogu modulatora u moždanoj kori smanjenjem kalijeve membranske vodljivosti, što je bitno u patologiji demencije. Također je otkrio ključnu ulogu staničnih iona kalcija u reguliranju propusnosti membrana za kalij. Zapažen mu je prinos razjašnjenju fizioloških procesa u mozgu povezanih s hipoksijom. Istražujući uzrok gubitka viših moždanih funkcija pri pomanjkanju kisika ili glukoze, otkrio je da u hipoksiji dolazi do aktiviranja kalijskih kanala, najvjerojatnije zbog promjena koncentracije kalcijevih iona i adenozin-trifosfata u citoplazmi; usporednim ispitivanjima utjecaja pomanjkanja glukoze otkriveno je da privremena blokada metabolizma 2-dezoksiglukozom potencira dugotrajnu aktivnost sinapsa. Ta su otkrića pokazala tijesnu povezanost aktivnosti, metabolizma i podražljivosti živčanih stanica i prinos su razjašnjavanju golema učinka smanjenja metabolizma na mozak. Surađivao je u periodicima Journal of Physiology (London, Cambridge 1952, 1954, 1958–61, 1963–67, 1971–72, 1990, 1995), Quarterly Journal of Experimental Physiology (Cambridge 1955), Nature (London 1958, 1965–66, 1970), Experientia (Basel 1961), British Journal of Pharmacology (London 1963), International Review of Neurobiology (Amsterdam 1964), Journal of Anatomy (Cambridge 1965–66), Experimental Brain Research (Berlin 1967, 1969), Canadian Journal of Physiology and Pharmacology (Ottawa 1972, 1974–76, 1979–82, 1987–90, 1996; urednik 1972–78), Physiological Reviews (Bethesda 1974), Neuroscience (Oxford 1979, 1981–83, 1985–86, 1992, 1999, 2002), Science (Washington 1979), Clinical and Investigative Medicine (Ottawa 1986), Journal of Neurophysiology (Bethesda 1986, 1989, 1991, 1993, 1995–96, 1998–2001, 2004), Neuroscience Letters (Amsterdam 1987, 1989, 1993–94, 1998), Annals of the New York Academy of Sciences (1991), Neurochemical Research (New York 1991), Periodicum biologorum (1991, 1997, 2001), Progress in Brain Research (Amsterdam 1993, 2000, 2004), Journal of Neuroscience (Washington 1997, 2004), Brain Research (Amsterdam 1998), Croatian Medical Journal (1999), Journal of Cerebral Blood Flow & Metabolism (Berlin 2000), Journal of Pharmacology and Experimental Therapeutics (Baltimore 2001–02) i Biochemical Pharmacology (Amsterdam 2004) te u knjigama Methods of Neurochemistry (New York 1971), GABA in Nervous System Function (New York 1976), Advances in Neurology (New York 1980), Handbook of Physiology (Bethesda 1981), Basic Mechanisms of Neuronal Hyperexcitability (New York 1983), Fast and Slow Chemical Signalling in the Nervous System (Oxford 1986), The Cholinergic Synapse (Berlin, Heidelberg, New York 1988), Generalized Epilepsy. Neurobiological Approaches (Boston 1990), Principles of Medical Biology (New York 1997) i Acetylcholine in the Cerebral Cortex (Amsterdam 2004; suurednik). Predsjednik Kanadskoga fiziološkoga društva 1979. i počasni predsjednik udruge Almae matris Croaticae alumni u Québecu od 1990. Savjetnik je Instituta za istraživanje mozga u Zagrebu, dopisni član HAZU od 1992. Dobio petnaestak međunarodnih priznanja i Nagradu »Spiridion Brusina« 2001.