KUNA, Herta

KUNA, Herta, filologinja (Slavonska Požega, 13. III. 1922 — Zagreb, 30. VII. 2009). Gimnazijsko školovanje prekinula 1939, od 1942. surađivala s partizanima, nakon II. svjetskoga rata radila u policijskoj upravi u Zagrebu, Generalnoj direkciji savezne industrije stakla u Beogradu i đačkom domu u Novom Sadu. Završila gimnaziju 1952. u Sarajevu, gdje je na Filozofskom fakultetu 1958. diplomirala južnoslavenske jezike i književnosti i postala asistenticom te 1962. doktorirala tezom Jezik fra Filipa Laštrića, bosanskog franjevca XVIII vijeka (Sarajevo 1967); ondje je redovita profesorica od 1974. do umirovljenja 1987. Proučavala staroslavenski jezik (Staroslavenski jezik. Sarajevo 1975, strojopis) i povijest jezika, predstandardna razdoblja i specifičnost bosansko-hercegovačkoga sociokulturnoga kompleksa te predvukovsko razdoblje u srpskom jeziku, osobito jezik D. Obradovića. Analizom djela franjevačkih pisaca XVII. i XVIII. st. došla do spoznaja o utjecaju štokavštine bosanske franjevačke koine na standardizaciju hrvatskoga jezika. Sastavila je te predgovorima i raspravama popratila izbore tekstova Starija književnost (Bosanskohercegovačka književna hrestomatija, 1. Sarajevo 1974) i Srednjovjekovna književnost i hrvatska književna tradicija (Hrestomatija starije bosanske književnosti, 1. Sarajevo 1974), provela tekstološku, paleografsku, ortografsku i jezičnu analizu rukopisa za kritičko izdanje Hvalova zbornika (Codex »Christiani« nomine Hval. Sarajevo 1986) i Radosavljeve bosanske knjige (Forum Bosnae, 2008, 42). Sinteza njezinih medievalnih istraživanja knjiga je Srednjovjekovna bosanska književnost (Forum Bosnae, 2008, 45), u kojoj bosansko-humsku književnost definira kao duhovnu djelatnost obilježenu prepletanjem utjecaja zapadnoga i istočnoga kruga s naslijeđenom slavenskom tradicijom, žanrovski ponajviše nabožnu, a paleografski i jezično zanimljivu i zbog spomenika na bosančici. Istražujući srednjovjekovne kodekse utvrdila je postojanje bosanske redakcije staroslavenskoga i opisala njezine značajke s obzirom na ostale južnoslavenske redakcije. Radove objavljivala u izdanjima Radovi Naučnog društva NR BiH (1961, 1964; Radovi ANUBiH, 1973), Jezik (1963), Slovo (1965, 1970, 1973, 1976, 1980, 1990, 1993–94, 1996, 1999–2000, 2004–06), Filologija (1970, 1989), Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku (Novi Sad 1971, 1985, 1987), Književni jezik (1972, 1975–76, 1978–79, 1983, 1986–87; urednica 1975–79), Pregled (1972, 1979, 1983, 1998), Izraz (1974), Život (1974), Radovi Instituta za jezik i književnost u Sarajevu (1975, 1981, 1985, 1988), Annales de l’Institut français de Zagreb (1977), Godišnjak Instituta za jezik i književnost u Sarajevu (1977), Hrvatski dijalektološki zbornik (1982), Pisana riječ u Bosni i Hercegovini (Sarajevo 1982), Polemike u hrvatskoj književnosti, 1 (Zagreb 1982), Književni jezik u Bosni i Hercegovini od Vuka Karadžića do kraja austrougarske vladavine (München 1991), Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne (Sarajevo 1991), Croatica (1995–96), Prvi hrvatski slavistički kongres, 2 (Zagreb 1997) i Drugi hrvatski slavistički kongres, 1 (Zagreb 2001). Bila je urednica mnogih izdanja (Zbornik radova o Matiji Divkoviću. Sarajevo 1982), suradnica Staroslavenskoga instituta u Zagrebu i HBL.