BOUREK, Zlatko

traži dalje ...

BOUREK, Zlatko, slikar, scenograf, kostimograf i autor crtanih filmova (Slavonska Požega, 4. IX 1929). Osnovnu i srednju školu pohađao u Slavonskoj Požegi i Osijeku. God. 1955. diplomirao kiparstvo i posebnu obradbu metala na Akademiji za primijenjenu umjetnost u Zagrebu (K. Angeli Radovani). — Njegovo raznoliko djelovanje započinje 1951. objavljivanjem političkih karikatura u zagrebačkom Kerempuhu, potom je stalni ilustrator zagrebačkog časopisa Republika. Od 1964. ilustrira izdanja »Školske knjige«, »Mladosti« i »Znanja« te dječje slikovnice i knjige, među kojima se ističu Petrica Kerempuh S. Mihalića (Zagreb 1975; Nagrada »Ivana Brlić-Mažuranić« 1976) i Antuntun G. Viteza (Zagreb 1977). God. 1955. i 1956. izlaže djela s područja primijenjene umjetnosti i član je Studija za industrijsko oblikovanje u Zagrebu. Grafičkim radovima javlja se 1959, a od 1963. slikama koje nose obilježja groteskna humora i nadrealističkog osjećaja povezana s elementima ruralnog i urbanog folklora. Posvećuje se i kiparstvu (metalne skulpture u naselju Babin Kuk u Dubrovniku, 1979). Izlagao je na skupnim izložbama u zemlji i inozemstvu, a samostalno u Duisburgu (1969), New Yorku (1969), Zagrebu (1979, 1984) i Dubrovniku (1982). — Kao scenograf i kostimograf debitirao 1959. u zagrebačkomu Dramskom kazalištu Gavella u srednjovjekovnoj farsi Mesar iz Abbevillea i Maître Pathelin, 1960. surađuje u dramskoj izvedbi Idiota F. M. Dostojevskoga (HNK) te u djelu D. Foa Arhanđeli i automati (kazalište Komedija). Posebno su bile zapažene predstave Slava Šenoi – Ljubica A. Šenoe i P. Cindrića (1965, HNK; nagrada Sterijina pozorja 1965) i Kraljevo M. Krleže (1970, Dramsko kazalište Gavella). Od 1971. kao scenograf često radi u SR Njemačkoj. Na Dubrovačkim ljetnim igrama 1977. kreira lutke i režira lutkarsku farsu Orlando maleroso (tekst S. Isaaca) inspiriran dubrovačkom tradicijom i japanskim bunraku lutkarskim kazalištem. Tu je predstavu zagrebački Teatar ITD izveo 1981. na smotri lutkarskih kazališta u SAD. God. 1982. postavio je lutkarsku verziju Hamleta (po T. Stoppardu; godišnja Nagrada »Vladimir Nazor« i sarajevska Nagrada za režiju »Jurislav Korenić«), koja u izvedbi kazališta ITD gostuje na najvećim kazališnim festivalima u zemlji i inozemstvu. God. 1983. izvedena je lutkarska predstava Skupa M. Držića (u režijskoj suradnji s J. Juvančićem), a 1984. na isti je način u kombiniranoj igri lutaka, masaka i glumaca realizirao komad E. Rostanda Cyrano de Bergerac. U scenografiji i kostimima B. se služi groteskom da bi prikazao svijet izvrnute realnosti. Spojevima raznorodnog i raznodobnog (lica japanska, tatarska, grčka, maurska, kostimi svih epoha) ostvaruje množinu značenja i simbola, a demitizirajući patos uzvišenog otkriva novu dimenziju smiješnog. — Bavi se crtanim filmom, povremeno i kratkometražnim igranim te dokumentarnim filmom. God. 1954. pridružio se N. Kostelcu i D. Vukotiću radeći reklamne crtane filmove te prvi put primjenjuje reduciranu animaciju. Potom je slikar pozadina i scenograf u Studiju za crtani film »Zagreb-filma« od njegova osnutka 1956, a od 1961. režiser i glavni crtač. Kao scenograf surađivao je u više od 40 filmova istaknutih predstavnika Zagrebačke škole crtanoga filma (D. Vukotić, V. Mimica, N. Kostelac, B. Kolar, N. Dragić i dr.). God. 1961. javio se filmom Kovačev šegrt s motivima rustikalne fantastike. To je prvi crtani film kojemu je bio samostalni autor, pisac scenarija, redatelj, glavni crtač i scenograf. Prema motivima Krležinih Balada Petrice Kerempuha režirao je i nacrtao film I videl sem daljine meglene i kalne (1964. nagrada na festivalu u Beogradu i Nagrada grada Zagreba 1965). Nakon kratkoga igranog filma Cirkus Rex (1965), koji je režirao prema vlastitom scenariju, radi crtani film Bećarac s folklornim motivima (1966. diploma na festivalu u Beogradu) te film Kapetan Arbanas Marko, legendu moderne grafičke vizije (1967), za koji je iste godine nagrađen na festivalima u Oberhausenu, Mamaji i Atlanti; u obama filmovima sâm je vodio animaciju. God. 1971. radi crtane filmove Školovanje (u korežiji sa Z. Sačerom) i Mačka (nagrade u Beogradu, Oberhausenu i Chicagu te Nagrada »Vladimir Nazor« 1972). Zajedno s P. Štalterom režirao je prema vlastitom scenariju Love Story (1973), gdje je bio glavni crtač i scenograf. Nakon lutkarskog filma Farsa (Crvenkapica II dio, 1974) režirao je dokumentarni film Naiva (1974), crtani film Ručak (1978) i kratki igrani film Mister Ventriloquist (1980).

LIT.: I. Zidić: Nadrealizam i hrvatsko slikarstvo. Život umjetnosti, 1967, 3/4, str. 41–44. — R. Holloway: Z is for Zagreb. London—South Brunswick—New York 1972. — N. Pata: Zagrebačka škola crtanog filma (mali leksikon). Filmska kultura, 16(1972) 81/82, str. 49. — B. Peko: Od kiparstva do crtića. Vjesnik, 33(1972) 23. V, str. 7. — R. Munitić: O animaciji (ogledi). Beograd—Pančevo 1973. — P. Volk: Svedočenje. Hronika jugoslovenskog filma 1945–1970, 2. Beograd 1975. — M. Jović: Orlando maleroso. Oko, 5(1977) 9–23. IX, str. 16. — Zagrebački krug crtanog filma, l. Zagreb 1978; 4, 1986. — B. Hlevnjak: Zlatko Bourek – ilustracije (predgovor katalogu izložbe). Zagreb 1979. — G. Bendazzi: Prva faza Zagrebačke škole. Filmska kultura, 24(1980) 125, str. 42. — G. Rondolino: Zagrebačka škola. Ibid., str. 33–34. — R. Stephenson: Jugoslavija, Uspon i sjaj Zagreba. Ibid., str. 23–24. — I. Hetrich: Intervju. Zlatko Bourek, Vrag mi nije dao mira! Oko, 9(1981) 2–16. IV, str. 1. — R. Vuk: Magične lutke Zlatka Boureka. Večernji list, 26(1982) 14–15. VIII, str. 9. — S. Šembera: Lutke ne poznaju granice. Studio, 1983 1028, str. 22–23. — B. Vukšić: Zaštitni znak – »Hamlet«. Večernji list, 27(1983) 13. IX, str. 5. — U. Foretić: Dobri duh Cyrana. Vjesnik, 45(1984) 17. 1, str. 7. — I. Škrabalo: Između publike i države. Povijest hrvatske kinematografije 1896–1980. Zagreb 1984. — M. Grgičević: Bourek među Atenjanima. Vjesnik, 47(1987) 4. III, str. 11.
 
Vladimira Tartaglia-Kelemen i Ivo Škrabalo (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOUREK, Zlatko. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 26.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/2589>.