BREYER, Lavoslav

BREYER, Lavoslav, slikar i fotograf (Križevci. 24. IV 1865 — Zagreb. 2. IX 1928). Nakon četiriju razreda srednje škole, polazio Srednju tehničku školu u Mittweidenu u Saskoj i Celovcu (Klagenfurt), gdje se usavršavao u bravarstvu i elektrotehnici. Neko je vrijeme radio u tvrtki »Siemens« u Beču. Fotografski obrt prijavio je u Zagrebu 16. XI 1892. Najprije je radio u ul. Marije Valerije 8 (danas Praška ul.), potom otvara atelijer u Ilici 10. Nakon dviju godina samostalnog rada, udružio se 9. XI 1894. s fotografom Rudolfom Mosingerom i prešao u njegov atelijer u Ilici 8, koji su vodili pod zajedničkom firmom »Mosinger & Breyer« do 16. XII 1898. Poslije je opet radio samostalno, ali na svoje fotografije nije stavljao adresu atelijera sve do 1901, kada se javlja u Kukovićevoj ul. 5 (danas ul. Braće Kavurića). Fotografski obrt napušta 1. I 1904. i sve se intenzivnije bavi slikarstvom. Više je puta dulje boravio u Parizu, gdje je pretežno slikao, ali i izrađivao portrete u reljefu. Živio je bohemski izdržavajući se slikanjem kopija djela velikih majstora. Sastajao se s našim umjetnicima u kavani »La Rotonde«, kamo je zalazio i njegov prijatelj slikar Milivoj Uzelac. Proputovao je Španjolskom (Toledo, Sevilla; obala Biskajskog zaljeva) i sjevernom Afrikom (Tanger, Tunis) te posjetio Veneciju. Teško bolestan, vratio se iz Pariza u Zagreb. — Od njegovih radova sačuvan je niz veduta starih hrvatskih gradina (akvareli) i realistički prizori iz vojničkog života neposredno pred I svjetski rat (Povijesni muzej Hrvatske u Zagrebu) te nekoliko kopija rađenih prema starim majstorima. Više Breyerovih fotografija reproducirano je u časopisu Prosvjeta (1901–04). Sačuvani portreti-fotografije iz samostalnog razdoblja visoke su kvalitete, a neki (npr. portret glumice Ljerke Šram) antologijske vrijednosti u kontekstu hrvatske fotografije. Iako nije moguće izdvojiti njegove radove nastale za suradnje s R. Mosingerom, Breyerov udio u radu tog atelijera zacijelo nije bio malen. Izrađivao je i skupne fotografije sportskih i pjevačkih društava iz Zagreba i pokrajine (Srijemska Mitrovica, Osijek, Slavonski Brod, Varaždin, Virovitica, Daruvar, Zemun, Koprivnica, Slavonska Požega), koje su ujedno vrlo zanimljiv dokument vremena. Tako je sačuvan izgled gostionice »Bijela ruža« u Vlaškoj ul. u Zagrebu prije rušenja, zabilježena povorka na Jelačićevu trgu i u Praškoj ul. te izložba u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu. Slike nastale na putovanjima izložio je 1916. u salonu Ulrich u Zagrebu na prvoj samostalnoj izložbi (ukupno 41 rad, većinom vedute).