ĆURČIN, Milan
traži dalje ...ĆURČIN, Milan, književni kritičar, pjesnik i publicist (Pančevo, 14. XI. 1880 — Zagreb, 20. I. 1960). Gimnaziju završio u Novom Sadu (1900), germanistiku i slavistiku studirao na bečkom Sveučilištu, gdje je 1905. i obranio disertaciju o srpskim narodnim pjesmama u njemačkoj književnosti. Nastanio se u Beogradu i tamo tiskao svoje zbirke pjesama i književnopovijesne knjige. Kao docent na Filozofskom fakultetu predavao je njemačku književnost i proučavao južnoslavensko-njemačke književne odnose (1907–14). Prvi svjetski rat proveo je u srpskom izaslanstvu u Londonu. Ljeti 1917. srpskoj vladi i Jugoslavenskom odboru upućuje memorandum u kojemu traži sjedinjenje južnih Slavena, pri čemu je Srbiji dodijelio ulogu »prve među jednakima« (Južnoslovenska politika u ratu, Nova Evropa, 1920, 11). Nakon rata nastanio se u Zagrebu i pokrenuo časopis Nova Evropa (1920–41), u kojemu su surađivali pisci različitih ideologija. Tijekom 1930-ih sve očitije napušta centralističko-unitarističke koncepcije, pa zajedno s grupom hrvatskih intelektualaca (A. Bazala, M. Dežman, I. Meštrović, I. Politeo, I. Tartaglia i dr.) predlaže Nacrt ustava (Nova Evropa, 1937, 7/8), kojim bi Jugoslaviju trebalo organizirati kao složenu državnu zajednicu. Drugi svjetski rat proveo je u Splitu. Od 1947. živi opet u Zagrebu i poslije radi kao član redakcije Pomorske enciklopedije Leksikografskog zavoda. Potpisivao se i pseudonimima Jim, Jimik i Mik. — Pjesmama, književnim studijama i kritikama surađuje 1900–55. u publikacijama Brankovo kolo, Carigradski glasnik, Srpski književni glasnik, Srijemske novine, Štampa, Novi Srbobran, Delo, Srbin, Trgovačke novine, Savremenik, Hrvatski pokret, Novo vreme, Srbobran, Srpska omladina, Srpsko kolo, Bosanska vila, Nova Evropa, Pokret, Pančevac, Jutarnji list, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor i Rad JAZU. U članku Front socijalne literature (Nova Evropa, 1932, 11) takvu literaturu priznaje samo kao jednu od književnih škola, što je pobudilo polemiku, u koju su se uključili M. Krleža, A. Cesarec, R. Podhorski i dr. Ćurčinove dvije knjige pjesama pobudile su velik interes. Jovan Skerlić i A. G. Matoš ističu njegovu originalnost, novi slobodni stih, hotimičnu čudnovatost, podsmješljivost i iskrenost. Radomir Konstantinović drži da mu stihovi odaju više racionalnosti, građanske suzdržanosti i programatske deklarativnosti nego umjetničke snage. Njegova se ostavština, u kojoj se ističe izuzetno bogata korespondencija, čuva u NSB u Zagrebu.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
ĆURČIN, Milan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 7.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/4269>.