FRANČIĆ, Vilim

traži dalje ...

FRANČIĆ, Vilim, slavist (Daruvar, 1. V. 1896 — Krakov, 16. IX. 1978). Od 1905. živi u Krakovu, kamo se preselio nakon majčine preudaje. Maturirao 1916. u Krakovu, slavistiku i polonistiku studirao u Grazu i Beču (1916–18) te u Krakovu (1918–19) i Pragu (1919–21). Doktorirao 1922. pri Jagelonskom sveučilištu u Krakovu tezom Pieśni o Kosowym Polu i ich dzieje w Polsce. God. 1922–26. direktor je trgovačke škole u Prošovicama, 1926–32. gimnazijski nastavnik u Kraljevskoj Huti, 1932–38. ravnatelj Državnog liceja i gimnazije u Katovicama te istodobno od 1924. lektor hrvatskog jezika pri Jagelonskom sveučilištu. God. 1939/40. zatvoren u nacističkom logoru Oranienburg-Sachsenhausen kraj Berlina. Za rata radio je u tajnom »podzemnom« poljskom sveučilištu, a nakon rata nastavlja djelatnost pri Jagelonskom sveučilištu, gdje je 1961. izabran za docenta na osnovi habilitacijskog rada Budowa słowótwórcza serbskochorwackich kolektywów. Autor je velikoga hrvatsko-poljskog rječnika sa 68 000 natuknica, opremljenog naglascima, što je rijetkost u dvojezičnim rječnicima, te deskriptivne gramatike hrvatskog jezika, koji su temeljni priručnici za studij hrvatskoga u Poljskoj. Za hrvatsku filologiju važna je također njegova bibliografija prijevoda J. Benešića iz poljske književnosti te studija o Benešićevu gramatičkom i rječničkom radu (Pamiętnik Słowiański, Krakov 1958, 8). Književnopovijesne prikaze, filološko-lingvističke studije, putopise i prijevode objavljivao u periodicima Dziennik lwówski (Lavov 1920–22), Gazeta Poranna (Lavov 1920–22), Obzor (1922–23, 1934), Illustrowany Kuryer Codzienny (Krakov 1925, 1928, 1930–39), Dziennik Polski (Krakov 1948–64), Pamiętnik Słowiański (1949–64), Sprawozdania Polskiej Akademii Umiejętności (Krakov 1950–51), Poradnik językowy (Varšava 1952, 1960), Rocznik Slawistyczny (Wrocłav—Krakov—Varšava 1962), Zbornik u čast Stjepana Ivšića (Zagreb 1963), Studia linguistica in honorem Thaddei Lehr-Spławiński (Varšava 1963), Slavica (Debrecen 1968) i dr. S V. Moleom i F. Slavskim sastavio Chrestomatia słowiańska, 1. Teksty południowo-słowiańskie (Krakov 1948). Objavio faksimilirano izdanje poljsko-latinskog stupca sedmojezičnog rječnika P. Lodereckera iz 1605 (1972).

DJELA: Gramatyka opisowa języka serbochorwackiego. Warszawa 1956, 1963². — Słownik serbochorwacko-polski, 1–2. Warszawa 1956, 1959, 1982². — Budowa słowótwórcza serbskochorwackich kolektywów. Kraków 1961.
 
LIT.: I. Esih (ie): Poljski glasovi o hrvatskom prijevodu J. Slowackog. Obzor, 69(1929) 4, str. 2. — A. Šljivarić: U Varšavi je nedavno objavljen Srpskohrvatsko-poljski rječnik. Narodni list, 13(1957) 3659, str. 6. — T. Lehr-Spławiński: Z dziejów slawistyki w Polsce. Zbornik Matice srpske za filologiju i lingvistiku (Novi Sad), 4–5(1961–62) str. 189–193. — D. Brozović: Poljska knjiga iz hrvatskosrpske tvorbe. Jezik, 10(1962–63) 1, str. 28–31. — M. Živančević: Savremena jugoslovenska književnost u Poljskoj. Godišnjak Filozofskog fakulteta u Novom Sadu, 7(1962–63) str. 121–135. — T. Lehr-Spławiński i S. Urbańczyk: Przeglàd dziejów Słowianoznawstwa w Uniwersytecie Jagiellońskim. Kraków 1964, 180–187.
 
Neda Pintarić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FRANČIĆ, Vilim. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 18.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/6244>.