GARIĆ, Jozo (Stjepan), biskup (Vitez, 28. X. 1870 — Graz, 30. VI. 1946). Gimnaziju pohađao u Gučoj Gori 1883–86, u Franjevački red stupio 1886. u Fojnici, filozofiju studirao 1887–89. u Kraljevoj Sutjesci, a bogoslovlje 1889–93. u Pečuhu. Svećenički red primio je 1893. u Potočanima. Poslije je služio kao kapelan, kateheta i učitelj u Zenici i Vitezu, dva puta bio župnik u Vrbanjcima kraj Kotor Varoša i u Kotor Varošu. God. 1901–07. bio je u Banjoj Luci tajnik biskupa M. Markovića. Tada je po drugi put premješten za župnika u Vrbanjce. Za župnikovanja 1907–12. bio je generalni vikar biskupa Markovića, a u trogodištu 1909–12. i definitor Bosne Srebrene. Nakon Markovićeve smrti 1912. imenovan je G. najprije apostolskim upraviteljem Banjalučke biskupije, a potkraj godine postao je rezidencijalnim biskupom. God. 1913. u Rimu je primio biskupski red i bio svečano ustoličen u Banjoj Luci, gdje je 1924. organizirao i održao dijecezansku sinodu. Osnovao je nekoliko hrvatsko-katoličkih društava (Društvo katoličkih sluškinja, Sirotinjska blagajna, Hrvatska seljačka blagajna, Hrvatska mljekara i Hrvatska banka). U mnogim od njih i sam je djelovao, napose u Hrvatskom pjevačkom društvu »Nada«. Brinuo se za siromašne župnike i u Banjoj Luci podignuo konvikt za realce. Za 33 godine biskupovanja uputio je, uglavnom u korizmeno vrijeme, oko 37 pastoralnih poslanica puku i svećenstvu. Tiskao ih je u Banjoj Luci, uglavnom u privatnoj nakladi, a o njima je opširnije pisao F. Komarica. Poruke, upute, naredbe i druge dopise namijenjene svećenstvu i vjernicima svoje dijeceze objavljivao je na stranicama Serafinskog perivoja (1913), Glasnika Biskupije banjalučke (1919–45) i Hrvatskog prava (1930).
DJELA: Synodus dioecesana Banialucensis prima in eccl. cathedrali s. Bonaventurae episcopi, card. confess. et eccl. doctoris ab illmo et revdmo d. episcopo Josepho Garić habita diebus V–VIII. Augusti MCMXXIV. Bania Luca 1925. — Priručnik rimskog obrednika za potrebu svećenstva redovničkoga i svjetovnoga biskupije banjalučke. (Banja Luka) 1934.
LIT.: Serafinski perivoj, 27(1913) 2, str. 31; 3, str. 31, 51; 4/5, str. 53–62; 6, str. 98–99; 9, str. 149. — J. Jelenić: Bio-bibliografija franjevaca Bosne Srebreničke, 1. Zagreb 1925. — Franjevački vjesnik, 37(1930) 11, str. 361; 45(1938) 6/7, str. 234–236. — Glasnik sv. Ante, 25(1930) 11, str. 285–286; 28(1933) 5, str. 151–152; 33(1938) 6, str. 197–200; 38(1943) 9/10, str. 190–191. — B. Krilić: Šezdesetgodišnjica banjalučkog biskupa fra Joze Garića. Napredak, 5(1930) 11/12, str. 154–155. — M. Kulenović: Jedna značajna obljetnica. Šezdesetgodišnjica banjalučkog biskupa Fra Joze Garića. Jutarnji list, 19(1930) 6728, str. 12. — Glasnik Biskupije banjalučke, 13(1931) 3, str. 12–13; 16(1933) 2, str. 3–7; 17(1934) 1, str. 12–15; 18(1935) 2, str. 21. — Katolički list, 82(1931) 11, str. 135; 84(1933) 11, str. 131. — M. Kulenović: Jubilej Fra Joze Garića. Jutarnji list, 22(1933) 7624, str. 3. — T. Alaupović (T.): Našem biskupu o sedamdesetogodišnjici rođenja. Franjevački vjesnik, 47(1940) 10/11, str. 313–314. — I. Esih (I. E.): Povijest Banjalučke biskupije. Jutarnji list, 29(1940) 10320, str. 19. — I. Milićević: O sedamdesetoj godišnjici biskupa fra Joze. Napredak, 15(1940) 11, str. 138. — Novo doba, 2(1943) 13, str. 3; 30, str. 1; 31, str. 3. — O. Jozo Garić. Bosna Srebrena, 6(1946) 8, str. 81–82. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 336. — Bleiburška tragedija hrvatskog naroda. München—Barcelona 1976, 158. — A. Zirdum (A. Z.): Garić, fra Jozo (u: Franjo među Hrvatima, zbornik. Zagreb 1976, 226). — F. Komarica: Pastoralne poslanice banjalučkih biskupa fra Marijana Markovića i fra Joze Garića (u: Angažirani svećenik. Zagreb—Sarajevo 1981, 296–319). — Isti: Pastoralne poslanice banjalučkih biskupa fra Marijana Markovića i fra Joze Garića. Nova et vetera, 31(1981) 1/2, str. 137–160. — L. Đaković: Političke organizacije bosanskohercegovačkih katolika Hrvata, 1. Zagreb 1985, 222. — I. Gavran: Suputnici bosanske povijesti. Sarajevo 1990, 117. — A. S. Kovačić: Biobibliografija franjevaca Bosne Srebrene. Sarajevo 1991, 132–134, 363–364.
Anto Slavko Kovačić (1998)
