GOLDNER, Vladimir

GOLDNER, Vladimir, kardiolog (Ogulin, 19. XII. 1933). Gimnaziju završio 1953. u Ogulinu, a studij medicine 1959. u Zagrebu, gdje je 1980. postignuo i doktorat znanosti disertacijom Mioglobinemija i mioglobinurija u akutnom infarktu miokarda. U Zagrebu 1961–64. radio kao liječnik opće medicine u Domu zdravlja Trnje, a 1964–68. specijalizirao internu medicinu u Općoj bolnici »Dr. Josip Kajfeš« (danas »Sveti Duh«), nakon čega ostaje raditi u toj bolnici. Od 1970. djeluje u Zavodu (poslije Klinici) za bolesti srca i krvnih žila Kliničkoga bolničkog centra na Rebru, gdje je 1973–78. voditelj Koronarne jedinice, a od 1978. voditelj Odjela intenzivne skrbi za aritmije i elektrostimulaciju srca. God. 1976. boravi na usavršavanju u Parizu, a 1978. osniva u nas prvi Laboratorij za elektrofiziološka ispitivanja provodnog sustava srca u kojem 1985. izvodi i prvu električnu ablaciju srca. Za docenta zagrebačkoga Medicinskog fakulteta habilitira se 1981, izvanrednim profesorom postaje 1985, a redovitim 1988. — Bavi se dijagnostikom, terapijom i rehabilitacijom ishemične bolesti srca, kliničkom farmakologijom kardiovaskularnog sustava, poremećajima srčanog ritma i provođenja elektrofiziološkim ispitivanjem provodnog sustava srca te liječenjem tih stanja, kako medikamentnim, tako i elektrostimulacijom srca te intrakardijalnom električnom ablacijom. Suvlasnik je 4 patenta iz područja elektrokardiografije. Radove objavljuje u zbornicima i časopisima Liječnički vjesnik (1968, 1972, 1974, 1978, 1982–86, 1990–91, 1995, 1997–98), Pharmaca (1974, 1994), Praxis medici (1974), Acta medica Jugoslavica (1975, 1978, 1983), Reumatizam (1976), Aerztliche Praxis (München 1977), Bilten Akademije Zbora liječnika Hrvatske (1977), Zdravstvo (1977, 1987), Intensivmedizin (Darmstadt 1979), PACE (Mount Kisco 1981, 1998), Medizinische Klinik (München 1985), Kardiologija (1987, 1989), Rad JAZU (1988), Radovi Medicinskog fakulteta u Zagrebu (1989), American Journal of Cardiology (New York 1990), European Heart Journal (London 1990, 1996–98), Acta medica Croatica (1995), International Journal of Clinical Pharmacology and Therapeutics (Deisenhofen 1997), Journal of Heart Failure (Beverly Hills 1998). Napisao je mnoga poglavlja, napose o aritmijama, u knjigama H. J. Hochreina i dr. Fortschritte in der Pharmakotherapie von Herzrythmusstörungen (Stuttgart—New York 1977), V. Varagića i B. Vrhovca Farmakoterapijski priručnik (Zagreb 1980), F. de Padue i P. M. Macfarlanea New Frontiers of Electrocardiology (Chichester—New York—Brisbane—Toronto 1981), G. A. Feruglija Cardiac Pacing, Electrophysiology and Pacemaker Technology (Padova 1982), N. Hadžića, Priručnik interne medicine (Zagreb 1983), B. Vrhovca Kliničko ispitivanje lijekova (Zagreb 1984), R. Čapete i dr. Radna sposobnost i invalidnost (Čakovec 1986), T. Kažića i Z. Rumboldta Klinička kardiovaskularna farmakologija (Beograd—Zagreb 1988), Z. Durakovića Medicina starije dobi (Zagreb 1990), B. Vrhovca i dr. Interna medicina (Zagreb 1991), Z. Durakovića Primjena lijekova u starijoj dobi (Zagreb 1992), D. Petrača Ventrikularna tahikardija (Zagreb 1992) i Fibrilacija atrija (Zagreb 1996). Bio je predsjednik Kardiološke sekcije Zbora liječnika Hrvatske (1981–89), predsjednik Udruženja kardiologa Jugoslavije (1989–91). Dobitnik je Nagrade grada Zagreba (1990) i Strossmayerove nagrade (1995).