HAIBEL, Petrus Jakob

HAIBEL, Petrus Jakob (Haybl, Heibel, Heibl; Johann), austrijski skladatelj, pjevač (tenor) i dirigent (Graz, 20. VII. 1762 — Đakovo, 27. III. 1826). O njegovu školovanju nema podataka. Od 1789. u Beču komičar, pjevač i skladatelj u trupi E. Schikanedera, koja je nastupala u kazalištu Freihaus Theater auf der Wieden. Ubrzo zatim morao je izravno doći u dodir s W. A. Mozartom, jer je pjevao ulogu Monostatosa u operi Čarobna frula (na Schikanederov libreto) koja je u tom kazalištu praizvedena 1791. Od 1795. izvode se u njemu i Haibelova glazbeno-scenska djela; najprije komični pantomimički balet Le nozze disturbate oder Die unterbrochene Hochzeit. Glazbom tog baleta nadahnuli su se L. van Beethoven (12 glasovirskih varijacija na Menuet à la Vigano kao temu, 1795) i J. Jelínek (Variations sur le Menuet du ballet »Le Nozze Disturbate«, op. 12). Idućih desetak godina H. se afirmirao kao jedan od najpoznatijih bečkih kazališnih skladatelja. Sačuvano je 20 njegovih glazbeno-scenskih djela – opera, opereta, Singspiela, baletnih pantomima, pjevoigra – koja su do pol. XIX. st. bila često na repertoarima bečkih i njemačkih kazališta. Najveći uspjeh postignuo je komičnom operom Der Tyroler Wastel 1796, skladanom na Schikanederov libreto. U zagrebačkom je kazalištu prikazana više puta 1799–1841, a prijepis pojedinih brojeva sačuvan je u arhivu HGZ u Zagrebu. Nakon smrti prve žene H. je prihvatio ponudu đakovačkog biskupa A. Mandića i ujesen 1806. u Đakovu preuzeo službu glazbenog ravnatelja katedrale. Na poč. 1807. oženio se glumicom i pjevačicom Sophie Weber, sestrom Konstanze, Mozartove udovice. U Đakovu je također poučavao crkveno pjevanje u Bogoslovnom sjemeništu. Kako je biskup Mandić uposlio više profesionalnih glazbenika, koralista i instrumentalista, H. je mogao od Đakova učiniti žarište crkvene glazbe. U Đakovu se posvetio skladanju crkvene glazbe, a u cijelosti je sačuvano 16 misa u autografu (ostavština F. K. Kuhača, NSK u Zagrebu). Mise su pisane za različite sastave, od troglasnih i četveroglasnih zborova praćenih orguljama do većih ansambala sa solistima, zborom, orkestrom i orguljama. Orkestar je tipične klasicističke postave. Pojedinim dionicama, osobito prvim violinama, flautama i klarinetima, često su namijenjeni virtuozni pasaži. Klasicistička fraza jednostavnije pastoralne mise vješto je ugrađena u novu predromantičnu osjećajnost. Te su mise važna karika u višestoljetnoj tradiciji misnoga oblika u Hrvatskoj. Na Varaždinskim baroknim večerima 1983. izveden je Agnus Dei iz mise br. 6 (redakcija E. Stipčević). Prema Kuhaču, H. je sastavio zbirku hrvatskih pučkih napjeva koja nije sačuvana. H. se ubraja među najbolje skladatelje u sjevernoj Hrvatskoj na poč. XIX. st.