GRANITZ, Ignjat

GRANITZ, Ignjat (Vatroslav), nakladnik i vlasnik tiskare (Nemesmagasi kraj Szombathelya, 1845 — Zagreb, 17. XII. 1908). Završio učiteljsku školu u Đuru (Győr) 1864. Radio kao učitelj tri godine u glavnoj školi u trgovištu Sárvár (Županija Vas) i jednu godinu u Nagykanizsi. Ondje je upoznao L. Hartmana, zagrebačkog tiskara koji ga je – budući da je G. znao hrvatski – pozvao da bude poslovođa u njegovoj tiskari. G. je došao u Zagreb 1869. Na poč. veljače 1876. postao zavičajnik grada Zagreba, a nakon Hartmanove smrti (1881) dobio je 1882. obrtnicu za vlastitu tvrtku. Tiskaru je modernizirao i podignuo do prve u Hrvatskoj. God. 1883. Odjel za bogoštovlje i nastavu Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske vlade sklopio je s njim desetogodišnji ugovor »za tiskanje, vezanje, pohranu i razašiljanje školskih knjiga za pučke učione u Hrvatskoj i Slavoniji kao i radi nabave papira za iste knjige«. To je početak tiskanja školskih knjiga u Zagrebu (dotad u Beču). Kao nakladnik izdavao je hrvatska djela: književna (Suze sina razmetnoga I. Gundulića, 1887) i stručna (Gospodarsko računovodstvo, kojemu je sâm bio autor, 1891, i Priručnik za političku upravnu službu u Kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji M. Smrekara, 1899). Bio je pokretač i nakladnik Obćinara, tjednika za upravu i javnu sigurnost (od 1883. urednik Đ. Deželić) i Pobratima, zabavnog i poučnog lista za odrasliju mladež (od 1891. urednik P. Marković). Pri produljenju ugovora 1893. o tiskanju školskih knjiga na daljnjih deset godina obvezao se godišnje davati 4000 forinta Odjelu za bogoštovlje i nastavu, kako bi tom velikom svotom odjelni predstojnik I. Kršnjavi financirao uređenje palače u Opatičkoj ul., kbr. 10 i platio rad umjetnika. Time je G. postao mecena »zlatne dvorane«. Granitzov dom bio je sastajalište umjetnika (H. Bollé, V. Bukovac, M. Trnina, D. Pejačević), jedini »salon« u Zagrebu. Radio je na unaprjeđenju hrvatskoga gospodarstva. Zauzimao se za osnutak Zemaljskog saveza hrvatskih i slavonskih industrijalaca (kojemu je do smrti bio potpredsjednikom), Zagrebačke tvornice papira i Hrvatske komercijalne banke te pisao gospodarske članke (Agramer Zeitung, 1898–99, 1906; Kroatisch-slavonische Holz-Zeitung, 1906; Die Drau, 1907; Obćinar, 1907). Njegova knjižica Gospodarsko računovodstvo prvi je priručnik te vrsti na hrvatskom jeziku. Od 1906. do smrti bio je gradski zastupnik.