IBRIŠIMOVIĆ, Marin

IBRIŠIMOVIĆ, Marin (iz Požege, da Požega), biskup (Požega, o. 1600 — Požega, 21. I. 1650). U Franjevački red stupio 1620. i postao članom Provincije Bosne Srebrene. Za novicijata u fojničkom samostanu bio mu je odgojiteljem, učiteljem i duhovnikom Tomo Mrnavić. Logiku i filozofiju studirao je tri godine u Cremoni, teologiju je učio u Mantovi, a u Ferrari stekao naslove profesora (lektora) i propovjednika. Po povratku bio je najprije učiteljem gramatike, logike i filozofije te nedjeljnim i blagdanskim propovjednikom u Fojnici. God. 1635–36. bio je tajnik provincijala Nikole Brajkovića te istodobno Nikole Kuljenovića, povjerenika i pohoditelja Provincije Bosne Srebrene. Na provincijalnom kapitulu u Kreševu 1637. I. je izabran za kustosa Provincije, 1639. postao je gvardijanom fojničkoga samostana, a 1642. povjerenikom Provincije. Kao povjerenik i pohoditelj Bosne Srebrene održao je u Fojnici u srpnju 1643. provincijalni kapitul na kojem je izabrana nova uprava Provincije. Njegovo nadmetanje s M. Maravićem za upražnjeno mjesto bosanskoga biskupa nakon smrti T. Mrnavića 1644. pretvorilo se 1645. u višegodišnji sukob bosanskih i slavonskih franjevaca, kojima su se pridružili i franjevci iz Dalmacije i Hercegovine. U sporu je Sveta stolica podupirala Maravića, a bečki dvor Ibrišimovića. God. 1646. postignuta je suglasnost da bosanskim biskupom postane Maravić, a Ibrišimoviću da se povjeri neka druga ugledna služba. Budući da Maravić nije želio prihvatiti Ibrišimovića za svojega vikara, bečki dvor imenovao je Ibrišimovića budvanskim biskupom te zamolio Svetu stolicu da mu povjeri misiju u Beogradu namjesto bolesnoga biskupa Giacoma Boncarpija. Sveta stolica je 1647. imenovala Ibrišimovića beogradskim biskupom, smederevačkim administratorom i apostolskim vikarom u ugarskim zemljama pod turskom vlašću. Tada započinje među Ibrišimovićem i Maravićem borba za slavonske župe koja je riješena 1648. papinskom bulom, kojom je apostolskim vikarom u Slavoniji imenovan skradinski biskup P. Posilović. Kao beogradski biskup i apostolski vikar I. je pohodio Srijem, a u rujnu 1649. grad Kecskemét u Ugarskoj. Uskoro nakon toga je umro. Pokopan je u franjevačkoj crkvi sv. Augustina u Velikoj.