KOPILOVIĆ, Stipan

traži dalje ...

KOPILOVIĆ, Stipan, slikar (Bajmok, 24. III. 1877 — Bačka Topola, 18. III. 1924). Izučio za brijača u Bajmoku. Polazio Školu primijenjenih umjetnosti (rezbarstvo) u Budimpešti 1900–02 (G. Morelli), studirao na ALU u Münchenu 1902–03 (P. Halm). Živio u Bajmoku 1904, potom Parizu, 1908. u Firenci i Rimu, 1909. ponovo u Parizu i Budimpešti, od 1919. u Subotici, zatim u Bačkoj Topoli, gdje je radio u socijalnoj skrbi. Slikao u ulju, poglavito pejzaže i vedute (Bajmočka crkva, 1896; Motiv iz Bavarske, 1906; Bajmočki salaš, oko 1920) te portrete i mrtve prirode (Portret muškarca i Cvijeće i školjka, oko 1920). Potkraj 1900-tih slika impresionistički. Tada nastaju njegove najizrazitije slike snažnoga kolorita (Brod na Seni i Jesen, 1908; Dva jablana i Predeo kod Bačke Topole, 1909) i zidne slike s prizorima iz Kristova života u župnoj crkvi sv. Petra i Pavla u Bajmoku (Krist hoda po vodi i Posljednja večera, 1907–08). Iz 1920-ih sačuvano je nekoliko veduta (Bačkotopolski park s crkvom, 1922; Topola zimi, 1922–23; Primorski gradić, 1923). God. 1922. pokrenuo je slikarsku koloniju u Bačkoj Topoli, 1923. izlagao s grupom subotičkih slikara i sudjelovao u osnivanju Društva likovnih umjetnika Vojvodine. Djela mu se čuvaju u Gradskom muzeju i Spomen-zbirci dr. Vinka Perčića u Subotici.

LIT.: B. Duranci: Bajmočanin s kičicom. Stipan Kopilović, zaboravljeni subotički umetnik. Subotičke novine, 28(1972) br. 10–15. — T. Gajdos: Képzőművészeti élet Szabadkan a két világháború között. Szabad 1977, 119–120. — B. Duranci: Slikar Stipan Kopilović 1877–1924. Subotica 1991. — A. Sekulić: Umjetnost i graditeljstvo bačkih Hrvata. Zagreb 1998. — M. Mirković: Svijet na platnima Stipana Kopilovića (1877–1924). Klasje naših ravni (Subotica), 7(2002) 1/2, str. 109–110.
 
Višnja Flego (2009)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KOPILOVIĆ, Stipan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 20.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/9962>.