BASSANI, Quintino

BASSANI, Quintino (Basanić, Petko), slikar (Rogočana kod Labina, 31. X 1928). Studij je završio na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, u klasi M. Tartaglie (1955), a specijalku kod A. Mezdjića (1957). Živi i radi u Zagrebu. Od rujna 1957. član je ULUH-a (poslije HDLU). Više puta bio je tajnik, potpredsjednik i predsjednik Umjetničkog savjeta HDLU-a i član Republičke komisije za otkup umjetnina. Suosnivač Likovnog annale-a u Poreču (1961), Umjetničke galerije u Motovunu (1969), Mediteranskog kiparskog simpozija u Labinu (1970) i Likovne kolonije »Zrmanja« u Obrovcu (1977). Samostalno je izlagao u Zagrebu (1959, 1977, 1978), Beogradu (1960), Labinu (1960, 1969, 1979), Firenci (1961, 1963), Milanu (1963), Veneciji (1963), New Yorku (1965), Puli (1969), Rovinju (1970, 1975) i Vinkovcima (1979). Od 1957. sudjeluje na izložbama HDLU-a te skupnim izložbama: Grupa Mi 58 (Zagreb 1958), Grupa Staza (Split 1960), Grupa 15 mladih (Zagreb 1960), Annale (Poreč 1961, 1962), izložbe Rovinjske kolonije (1962–1980), Plavi salon (Zadar 1964, 1970), izložbe Zagrebačkog salona (1968–1981), izložbe Labinskog atelijera (1968–1981), izložbe Ars histriae (1970–1981), Likovne teme danas (Zagreb 1974), izložba Susreti znanosti i umjetnosti (Zagreb 1975), 6. i 7. zagrebačka izložba jugoslavenskog crteža (Zagreb 1977, 1978), Recentna hrvatska likovna umjetnost (Zagreb 1977) i dr. Izlagao je i u inozemstvu: Međunarodna izložba apstraktne umjetnosti (Monte Carlo 1962), Međunarodna izložba avangardne umjetnosti (Pisa 1962) i dr. Važniji Bassanijevi javni radovi su: interijer hotela »Narcis« (Rabac 1969), Spomenik u čast pobune naroda Proštine (1971), interijer u naseljima Kos i Remac (Rabac 1978), idejno rješenje spomen-prostora »Rudaru – rudaru borcu« u Labinu (prva nagrada 1981). Inspirativnu osnovu Bassanijeva slikarstva čini priroda rodnog zavičaja reducirana na stilizirana polja istarskih brazda, cesta, oblaka i nebeskog plavetnila. Slike gradi »savjesno i disciplinirano, racionalnim komponiranjem presjeka i planova, oblika i njihovih sukobljavanja u prostoru« (Ž. Sabol).