BATINIĆ, Mijo Vjenceslav

traži dalje ...

BATINIĆ, Mijo Vjenceslav, povjesničar (Fojnica, 25. X 1846 — Fojnica, 26. VIII 1921). Početnu izobrazbu primio je kod župnika u Kupresu, a srednju u Livnu. U petnaestoj godini govorio je latinski. God. 1862. stupio je u Franjevački red. Studij filozofije završio je u Gučoj Gori u Bosni, a teologije u Reggio d E’milia u Italiji (1865–1867) i Đakovu (1867–1869). Postavši 1869. svećenik, bio je kapelan u Fojnici, Trešćanima, Gornjem Vakufu i Bugojnu, pučki učitelj i učitelj franjevačkih pripravnika u Fojnici (1873–1877), župnik u Bugojnu (1885), Gornjem Vakufu (1896–1900), Brestovskom (1902–1907) i Fojnici (1907–1909, 1912–1917). Obavljao je upravne službe kao tajnik dvojice provincijala (1878–1881, 1888–1891), definitor provincije (1882–1885), gvardijan u Fojnici (1893–1896), povjerenik generala Franjevačkog reda za Bosnu Srebrenu i član vrhovne uprave Reda (1897). — B. je proučavao narodnu i crkvenu prošlost, napose djelovanje bosanskohercegovačkih franjevaca. Povijesnu građu skuplja 1880. u Rimu te u domaćim arhivima i knjižnicama (1883. uređuje samostansku knjižnicu u Fojnici). Prvi je napisao cjelovit pregled bosanske crkvene i franjevačke povijesti, monografiju o biskupu Miletiću i fojničkom samostanu. Rasprava Uticaj franjevaca na političke prilike u Bosni (Glasnik bosanskih i hercegovačkih franjevaca, 1887) imala je u ono vrijeme i političku poruku (A. Franjić prevodi je na njemački). U Starinama (1885) objavio je povijesne dokumente Nekoliko priloga k bosanskoj crkvenoj poviesti, a manjim povijesnim raspravama surađivao je u publikacijama Katolički list (1876), Srce Isusovo (1886), Glasnik jugoslavenskih franjevaca (1887, 1889, 1891, 1892; Franjevački glasnik, 1896, 1898; Serafinski perivoj, 1912; Naša misao, 1919), Vrhbosna (1888, 1891, 1893, 1905, 1907, 1919), Bosnische Post (1888). — B. svoja povijesna djela piše pragmatično i apologetski, ponekad nedovoljno kritički i više kronološki nego sintetički. Ali koristi se sabranim arhivskim materijalom pa mu djela još uvijek ne gube na vrijednosti.

DJELA: Djelovanje Franjevaca u Bosni i Hercegovini za prvih šest viekova njihova boravka, 1–3. Zagreb 1881–1887. — Životopis fra Augustina Miletića biskupa daulijskoga i namjesnika apostolskoga u Bosni i Hercegovini. Zagreb 1883. — Franjevački samostan u Fojnici od stoljeća XIV–XX. Zagreb 1913.
 
LIT.: Jeronim Vladić: O. fra Mijo Vjenceslav Batinić. Naša misao, 30(1916) 9/10, str. 130–132. — Julijan Jelenić: Batinić fra Mijo Venceslav. Ljetopis JAZU, 1922, 36, str. 98–106. — Miroslav Vešera: Fra Mijo Vjenceslav Batinić (1846–1921). Nova et vetera, 31(1981) I–II/4, str. 241–266.
 
Anto Slavko Kovačić (1983)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BATINIĆ, Mijo Vjenceslav. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 28.4.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/batinic-mijo-vjenceslav>.