BOGDAN-BIJELIĆ, Pavlina

traži dalje ...

BOGDAN-BIJELIĆ, Pavlina (Lina), skupljačica etnografske građe (Cavtat, 29. X 1855 — Dubrovnik, 18. I 1944). Nakon završene učiteljske škole u Dubrovniku, počela je 1879. učiteljevati u Cavtatu. Od 1879. do 1904, upraviteljica je ženske pučke škole u Dubrovniku. God. 1904. udala se za Vlaha Bogdana, tajnika toskanskog vojvode Ferdinanda IV, i živjela u Salzburgu do 1908, kada se sa suprugom preselila u Dubrovnik. — Bavila se ponajviše konavoskim narodnim vezom koji je naučila izrađivati još u djetinjstvu. U rukopisu iz 1905. Zgode i nezgode konavoskog veza iliti historija kako je konavoski vez, tokom vremena, ugledao božije svijetlo (pohranjen u arhivu Odbora za narodni život i običaje JAZU), opisuje kako je od majke Mare Medanić–Bijelić upoznala ljepotu i vrijednost konavoskog veza. God 1880. pripremila je ručne radove svojih učenica za izložbu u Splitu. Tada je poslala i svoju zbirku nastojeći upozoriti na ljepotu konavoskog veziva, ali je prijem u javnosti bio slab. Tek 20 godina kasnije (1900) na svjetskoj izložbi u Parizu konavoski vezovi doživjeli su punu afirmaciju, a njoj je dodijeljena medalja i diploma. Slijedile su potom izložbe u Beču i Grazu (1902) te u Londonu (1903), gdje je također nagrađena. Bila je dugogodišnja suradnica Odbora za narodni život i običaje JAZU, gdje se danas čuvaju uzorci konavoskoga narodnog veza, opisi konavoske nošnje s mnogobrojnim fotografijama i crtežima, opis narodnih običaja, poslovice, zagonetke i praznovjerja te rječnik konavoskih izraza. U Bogišićevu arhivu u Cavtatu pohranjena su njezina pisma upućena Baltazaru Bogišiću, obiteljska korespondencija, 30 etnografskih predmeta – poprsnice i orukavlja sa ženskih konavoskih košulja iz XVIII st. te njezini ručni radovi. Isticala se karitativnim te kulturno-prosvjetnim radom u društvu »Anica Bošković«, koje je osnovala 1926. i bila mu dugogodišnja predsjednica. Radove je objavljivala u Nadi (1901), Zborniku za narodni život i običaje Južnih Slavena (Krađa djevojaka u Konavlima, 1906; Pokladni ponedjelnik i Vještice, 1908; Zagonelke, 1924; Grabež djevojke, 1928; Ženidba, 1930; Gatanje, 1939. i dr.) i Dubrovačkom listu (Konavoski vez, 1924).

LIT.: Z. Šimunović-Petrić: Život i rad Pavline Bogdan-Bijelić, suradnice Odbora za narodni život i običaje. Zbornik za narodni život i običaje Južnih Slavena, 1983, 49, str. 661–668.
 
Zorica Šimunović-Petrić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOGDAN-BIJELIĆ, Pavlina. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 2.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bogdan-bijelic-pavlina>.