BOLICA, Ivan Antun
traži dalje ...BOLICA, Ivan Antun, vojni zapovjednik (Kotor, oko 1666 — Kotor, 19. XII 1706). Sin viteza Nikole. Primljen u kotorsko Veliko vijeće 1683, obavljao je više dužnosti: 1685. bio je izabran za jednoga od justicijara, 1686. za jednoga od izvanrednih procjenitelja, 1687. za suca višega suda, 1687, 1693, 1694. i 1696. za člana Vijeća umoljenih, 1693. i 1696. za člana Maloga vijeća te 1699. za godišnjega suca. U mletačkoj se službi istaknuo za protuturskoga rata (1684–99) kako u održavanju dobrih odnošaja s Crnogorcima tako i u sudjelovanju s njima u okršajima i borbama protiv Turaka. God. 1687. sudjelovao je u zauzimanju Herceg-Novoga i u akcijama s plemenima Nikšića, Drobnjaka, Banjana i dr. protiv hercegovačkoga paše, a 1688. u operacijama protiv skadarskog Sulejman-paše Bušatlije. Te godine mletačka ga je vlast, u sporazumu s crnogorskim glavarima i vladikom Visarionom Borilovićem Bajicom, imenovala guvernerom Crne Gore sa sjedištem u Cetinju. Tu je B. imao svoju posadu i sudjelovao u vojnim akcijama: 1689. napao je Bar, 1690. borio se u Hercegovini, 1691. ratovao je prema Rijeci Crnojevića. Kada je Sulejman-paša zauzeo Cetinje 1692, B. se sa svojom posadom povukao, čime prestaje i njegova guvernerska funkcija. U mletačkoj službi 1693. izveo je uspješnu akciju na Grahovu, a sklopio je i pogodbu s Kučima o podložnosti duždu. God. 1699. izabran je za nadintendanta Nikšića, Drobnjaka i drugih hercegovačkih plemena, podložnih Veneciji, te iste godine nakon Karlovačkoga mira kao mletački delegat sudjelovao prilikom utvrđivanja novih granica između Venecije i Turskoga Carstva. Potkraj života imenovan je generalom (sargente maggiore di battaglia), a 1704. postao je i nadintendantom pograničnoga područja prema Crnoj Gori. Bio je i papinski opunomoćenik za katoličke misije u Albaniji, Srbiji i Makedoniji (vjerojatno od 1693. do kraja života). God. 1704. nadzirao je provedbe i izradbe katastara Herceg-Novog i Risna, važnoga demografskog vrela. — Njegovih dopisa i izvješća te građe o njemu ima u kotorskom Istorijskom arhivu, u spisima mletačkih generalnih providura u Historijskom arhivu u Zadru, u Archivio di Stato u Veneciji i u Rimu (arhiv Congregatio de propaganda fide u Archivio Vaticano). — Opjevan je u narodnim pjesmama kao Zane Grbičić (i Bivoličić), a spominje ga i Njegoš u Gorskome vijencu.
članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.
BOLICA, Ivan Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 14.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bolica-ivan-antun>.