BOLICA, Ivan Antun

traži dalje ...

BOLICA, Ivan Antun, vojni zapovjednik (Kotor, oko 1666 — Kotor, 19. XII 1706). Sin viteza Nikole. Primljen u kotorsko Veliko vijeće 1683, obavljao je više dužnosti: 1685. bio je izabran za jednoga od justicijara, 1686. za jednoga od izvanrednih procjenitelja, 1687. za suca višega suda, 1687, 1693, 1694. i 1696. za člana Vijeća umoljenih, 1693. i 1696. za člana Maloga vijeća te 1699. za godišnjega suca. U mletačkoj se službi istaknuo za protuturskoga rata (1684–99) kako u održavanju dobrih odnošaja s Crnogorcima tako i u sudjelovanju s njima u okršajima i borbama protiv Turaka. God. 1687. sudjelovao je u zauzimanju Herceg-Novoga i u akcijama s plemenima Nikšića, Drobnjaka, Banjana i dr. protiv hercegovačkoga paše, a 1688. u operacijama protiv skadarskog Sulejman-paše Bušatlije. Te godine mletačka ga je vlast, u sporazumu s crnogorskim glavarima i vladikom Visarionom Borilovićem Bajicom, imenovala guvernerom Crne Gore sa sjedištem u Cetinju. Tu je B. imao svoju posadu i sudjelovao u vojnim akcijama: 1689. napao je Bar, 1690. borio se u Hercegovini, 1691. ratovao je prema Rijeci Crnojevića. Kada je Sulejman-paša zauzeo Cetinje 1692, B. se sa svojom posadom povukao, čime prestaje i njegova guvernerska funkcija. U mletačkoj službi 1693. izveo je uspješnu akciju na Grahovu, a sklopio je i pogodbu s Kučima o podložnosti duždu. God. 1699. izabran je za nadintendanta Nikšića, Drobnjaka i drugih hercegovačkih plemena, podložnih Veneciji, te iste godine nakon Karlovačkoga mira kao mletački delegat sudjelovao prilikom utvrđivanja novih granica između Venecije i Turskoga Carstva. Potkraj života imenovan je generalom (sargente maggiore di battaglia), a 1704. postao je i nadintendantom pograničnoga područja prema Crnoj Gori. Bio je i papinski opunomoćenik za katoličke misije u Albaniji, Srbiji i Makedoniji (vjerojatno od 1693. do kraja života). God. 1704. nadzirao je provedbe i izradbe katastara Herceg-Novog i Risna, važnoga demografskog vrela. — Njegovih dopisa i izvješća te građe o njemu ima u kotorskom Istorijskom arhivu, u spisima mletačkih generalnih providura u Historijskom arhivu u Zadru, u Archivio di Stato u Veneciji i u Rimu (arhiv Congregatio de propaganda fide u Archivio Vaticano). — Opjevan je u narodnim pjesmama kao Zane Grbičić (i Bivoličić), a spominje ga i Njegoš u Gorskome vijencu.

LIT.: P. Garzoni: Istoria della Repubblica di Venezia in tempo della Sacra Lega. Venezia 1705, 486. — F. Ongania: Il Montenegro da relazioni dei provveditori veneti (1687–1735). Roma 1896. — I. Ruvarac: Montenegrina. Zemun 1899 2, 74, 77–81, 93, 100. — J. N. Tomić: Crna Gora za Morejskog rata (1684–1699). Beograd 1907, 114–115, 123–126, 130, 133, 135, 137, 139, 169, 173, 179, 182, 190, 207–209, 221, 223, 236–237, 247, 249, 277, 349, 361. — N. Žic: Nekoliko bokeljskih junaka na kopnu i moru. Jadranski dnevnik, 4(1937) 17. VIII, str. 2–3. — I. Stjepčević: Kotor i Grbalj. Split 1941, 11–13. — J. Radonić: Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Beograd 1950. — S. Mijušković (S. M.): Jedan dokumenat o učestvovanju mitropolita Savatije Ljubibratića u bitkama Morejskog rata. Istoriski zapisi, 6(1953) IX/1, str. 266–268. — Isti: Pisma vladike Visariona i guvernera Zana Bolice-Grbičića o pobjedi Komana nad Turcima 1691. godine. Ibid., IX/2, str. 529–532. — G. Stanojević: Crna Gora u doba vladike Danila. Cetinje 1955, 27, 47, 49–50, 53, 90. — S. Mijušković: Zaostavština vladike Visariona Borilovića-Bajice. Istoriski zapisi, 9(1956) XII/1–2, str. 303–305. — J. M. Milović: Zbornik dokumenata iz istorije Crne Gore (1685–1782). Cetinje 1956. — S. Mijušković: Zane Grbičić u istoriskim izvorima. Istoriski zapisi, 13(1960) XVII/2, str. 235–267. — Isti: Njegoš i arhivi. Arhivist, 18(1968) 112, str. 32–34. — G. Stanojević: Jugoslovenske zemlje u mletačko-turskim ratovima XVI–XVIII vijeka. Beograd 1970. — S. Mijušković: Inventar oružja Zana Grbičića. Glasnik Cetinjskih muzeja 8(1975) str. 63–68. — G. Stanojević: Crna Gora u XVII vijeku (u: Istorija Crne Gore, III/1. Titograd 1975). — Isti: Crna Gora u XVIII vijeku. (Ibid.). — R. V. Petrović: Pleme Kuči 1684–1796. Beograd 1981. — G. Stanojević: Katastri Herceg-Novog i Risna iz 1704. godine Spomenik SANU,1983,125, str. VIII, X, 3, 99.
 
Miljenko Foretić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOLICA, Ivan Antun. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 14.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bolica-ivan-antun>.