BOLICA, Marijan

traži dalje ...

BOLICA, Marijan, pisac i kroničar (Kotor, druga pol. XVI st. — ?, prva pol. XVII st.). Sin Miha iz poznate kotorske obitelji. U Padovi postigao doktorat obaju prava, potom u rodnom gradu neko vrijeme obavljao komunalne dužnosti (auditor, zastupnik u privatno-pravnim sporovima i dr.). Kao dobar poznavalac turskih prilika stupio je u službu Venecije te obilazio Crnu Goru i Albaniju (1606. u diplomatskoj je misiji kod skadarskog paše). Svojim znanjem i taktom pridonosio je smirivanju razmirica s Turcima u pograničnim pitanjima. Autor je djela Relatione et descrittione del Sangiacato di Scutari dove si ha piena contezza delle citta et siti, loro villagi case et habitatori, rito, costumi, havere, et armi di quei popoli, et quanto di considerabile minutamente si contenga in quel ducato, fatta da Mariano Bolizza, Nobile di Cattaro. Posvetio ga je vlastoručno 1614. u Veneciji prijatelju i zaštitniku Maffiju Micheliju. Taj je spis imao poslužiti kao izvješće mletačkim vlastima. U njemu su iscrpno navedeni geografski i statistički podaci, opisano stanovništvo i narodni običaji te suvremeni događaji i političko-gospodarske prilike u Sandžakatu (opisi crnogorskog, barskog, ulcinjskog, skadarskog, podgoričkog i plavskog kotara te dodatak o Herceg-Novome i Risnu). Osim dragocjenih arheoloških, botaničkih, folklornih, pedoloških i prometnih podataka, u djelu ima literarnih elemenata i putopisnih zanimljivosti. Spis je prvorazredan i nezaobilazan izvor za crnogorsku povijest, iako ga suvremeni znanstvenici drže proturječnim, a ponegdje i netočnim. Sačuvan je u više rukopisa pohranjenih u Biblioteca Nazionale Marciana u Veneciji, Arhivu JAZU u Zagrebu, Naučnoj biblioteci u Zadru i Arhivu SANU u Beogradu. Rukopis u Zagrebu sadržava i dopune prepisivača Tripa Smecchie (1755–1812; to nije Smecchin autograf, već kasniji prijepis), a rukopisi u Zadru i Beogradu prijepisi su rukopisa koji sadržava dopune Frana Bolice (umro 1653). Tekst su prema rukopisu u Veneciji objavili u talijanskom originalu François Lenormant (Turcs et Monténégrins Pariz 1866) i Šime Ljubić (Marijana Bolice Kotoranina Opis Sandžakata skadarskoga od godine 1614. Starine, 1880, 12), a u ruskom prijevodu Pavel Apolonovič Rovinskt (Černogorija v'eja prošlom' i nastojaščem', 1, Petrograd 1888). Prevedeni dijelovi teksta uvršteni su u antologijske zbirke S praga u svijet. Crnogorski putopisi i Proza baroka XVII i XVIII vijek, a jedan odlomak (u izvorniku i hrvatskom prijevodu) objavljen je u članku Velimira Sokola (Jedan suvremeni izvještaj o Crnogorcima u kurirskoj službi Venecije u 17. vijeku. PTT Arhiv, 1963, 9). B. se brinuo o primanju i otpremanju venecijanskoga transbalkanskoga poštohoda, o čemu djelomice govori u svome djelu. — U starijoj je literaturi poistovjećivan s Marinom Bolicom.

LIT.: L. Ranke: Die serbische Revolution. Hamburg 1829, 234. — H. Stieglitz: Ein Besuch auf Montenegro. Stuttgart–Tübingen 1841, str. VII–VIII, XLV–XLVI. — Mr.: Nova zanimiva knjiga o Carnoj Gori. Danica horvatska, slavonska i dalmatinska, 9(1843) 16, str. 63. — G. Valentinelli: Bibliografia dalmata tratta da’ codici della Marciana di Venezia. Venezia 1845, 27–28. — U. Raffaelli (U. R.): Cenni intorno Marianno Bolizza di Cattaro. La Dalmazia, 2(1846) 9, str. 65. — Š. Ljubić: Dizionario biografico degli uomini illustri della Dalmazia. Vienna–Zara 1856, 45. — J. N. Tomić: Politički odnos Crne Gore prema Turskoj 1528–1684. god. Glas SKA, 1904, 68, str. 4, 12, 20–21, 43–62, 85, 96–97, 100, 104–105. — J. Erdeljanović: Stara Crna Gora. Etnička prošlost i formiranje crnogorskih plemena. Srpski etnografski zbornik, 1926, 39, str. 8, 14–15, 32, 34, 40, 47, 50, 57–58, 69, 83, 85, 89, 94–95, 97. — E. Di Carlo: Marino Bolizza da Cattaro. Archivio storico per la Dalmazia (Roma), 8(1932–33) XIV/84, str. 576. — G. Stanojević: Jedan nepoznati rukopis Marijana Bolice o Crnoj Gori. Istoriski glasnik, 1954, 4, str. 61–64. — B. Petković: Prilog pitanju turske vlasti nad Crnom Gorom u XVII veku. Istoriski zapisi, 12(1959) XV/2, str. 422–424, 443, 450–451, 455. — D. Franetović-Bure: Historija pomorstva i ribarstva Crne Gore do 1918. godine. Titograd 1960. — G. Benzoni: Bolizza Mariano (u: Dizionario biografico degli Italiani, 71. Roma 1969, 282–283). — Istorija Crne Gore III/1. Titograd 1975. — Č. Vuković (Č. V.): Bibliografski podaci (u: S praga u svijet. Crnogorski putopisi. Titograd 1976, 603–604). — G. Brajković i M. Milošević: Marijan Bolica (u: Proza baroka XVII i XVIII vijek. Titograd 1978, 513–514). — P. S. Radusinović: Stanovništvo Crne Gore do 1945. godine. Beograd 1978. — I. Pederin: Putopisi Marijana Bolice i Stjepana Rajčevića. Marulić, 20(1987) 2, str. 180–181.
 
Miljenko Foretić (1989)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i simboli

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

BOLICA, Marijan. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 9.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/bolica-marijan>.