BONAMICI, Eligio, skladatelj, dirigent i orguljaš (San Agostino kod Ferrare, 18. III 1847 — ?). Došao je 1875. u Split, gdje je od 1. svibnja ravnatelj pjevačkog zbora i orguljaš prvostolnice. Bio je posljednji u nizu Talijana na tom položaju. Usporedo je od 1879. do 1884. predavao pjevanje u splitskoj gimnaziji. Za oštrih sukoba narodnjaka i autonomaša splitski biskup Marko Kalogjera prisilio ga je kao pristašu talijanaša da se zahvali na službi u katedrali (1. V 1886). Prema dokumentima, bio je poznat po sviranju vlastitih i tuđih teatralnih koračnica na orguljama, prije i poslije crkvenih obreda. Navodi se da je bio i vrlo plodan plagijator (tj. skladatelj) kazališne glazbe no njegova djela te vrste nisu dosada otkrivena. Sačuvano je samo nekoliko svjetovnih skladbi i desetak crkvenih. Simfonija u Es-duru za veliki orkestar i Zahvalnica gradu Splitu za orkestar i vojnu glazbu tiskane su u obliku klavirskih izvoda. U rukopisima se nalaze tri mise u e-molu (1875), d-molu (1875) i G-duru, zatim Sanctus, Bertedictus i Agnus Dei (1875), Miserere (1876), Litanie della B. V. Maria (1876), Benedictus (1877) te motet u čast Franje Josipa I za veliki orkestar. Sve skladbe (rukopisne i tiskane) čuvaju se u Glazbenom arhivu splitske prvostolnice, u Glazbenom arhivu samostana Male braće u Dubrovniku i u glazbenoj zbirci Đure Nazora u Splitu.
DJELA:
Sinfonia (in Es) a grande orchestra. Riduzione per pianoforte. Milano (s. a.). —
Omaggio di riconoscenza alla città di Spalato. Inno a grande orchestra con bande. Riduzione per pianoforte. Milano (s. a.). —
L’usignuolo. Polka brillante per piano. Milano (s. a.). —
T’amo. Romanza per tenore o soprano in chiave di sol con accomp.to di pianoforte. Milano (s. a.).
LIT.: N. Kalogjera: Povjesne crtice o glazbenim prilikama splitske stolne crkve. Sv. Cecilija, 18(1924) 5, str. 160, 161. — A. Vidaković: Izvještaj o radu na sakupljanju muzičkih neumatskih kodeksa i o pregledu knjižnica u Splitu, Trogiru i Hvaru. Ljetopis JAZU, 1954, 61, str. 506.
Ivan Bošković (1989)
