CRLJEN, Marko

CRLJEN, Marko (Czerlien, Czerljen), vojni i politički pisac, mecena (Šumeće kod Slavonskog Broda, 25. IX 1840 — Zagreb, 17. X 1918). Potječe iz graničarske obitelji koja je 1773. za ratne zasluge dobila plemstvo. Osnovnu izobrazbu stekao je u njemačkim satnijskim školama u Šimanovcima, Staroj Pazovi, Sibinju, Vinkovcima i Novoj Gradiški; nakon toga pohađao je Vojnu akademiju u Klosterbrucku kod Znojma u Moravskoj (1853–59) te u Beču Ratnu školu (1863–65) i Središnji konjanički tečaj (1872–73). Nakon službovanja u Krakovu, Kremsu i Lavovu dodijeljen je 1873. hrvatskom domobranstvu, najprije kao pobočnik pri zagrebačkomu okružnom zapovjedništvu, zatim kao zapovjednik 10. konjaničke domobranske pukovnije u Varaždinu te kao zapovjednik domobranskog bataljona u Novoj Gradiški. God. 1878. vratio se carskom i kraljevskom konjaništvu; od 1881. službovao je u husarskim pukovnijama; 1890. imenovan je zapovjednikom 12. konjaničke brigade u Sibiuu (u Erdelju); iste godine postao je general, a 1891. umirovljen. — C. je sudjelovao u ratu u Italiji, oko Verone (1859), u prusko-austrijskom ratu (1866), a za Krivošijskog ustanka (1869–70) bio je u vojnom zapovjedništvu u Kotoru i Dubrovniku. God. 1875. boravio je u Carigradu kao član austro-turskog povjerenstva za uređenje granica između Paštrovića i Spiča. Napisao je na njemačkom jeziku niz stručnih radova s područja vojne problematike. Prvi rad objavio je u listu Österreichisch-ungarische Wehrzeitung (Beč 1873, 78–85); surađivao je u stručnim listovima Militärzeitung (Beč 1876, 1880), Organ der militär-wissenschaftlichen Vereine (Beč 1880, 1881, 1883), Minerva (Beč 1895). Tri studije o konjici objavljene 1881. preveo je na talijanski iste godine Francesco Cavalli pod naslovom Studii sulla cavalleria (Vercelli). O svojim radovima izdanim do 1907. C. govori u knjizi Unsere militärischen Schriften, u koju je uvrstio i nekoliko dotada neobjavljenih članaka. God. 1909. izdao je pod šifrom A. Z. političke brošure Die Serbenfrage und der Hochverratsprozess in Agram i Die Serbenfrage nach Wladan Gjorgjević; u prvoj razotkriva pozadinu veleizdajničkog procesa u Zagrebu i daje svoj plaidoyer za optužene, a druga je polemički osvrt na knjigu V. Đorđevića Die serbische Frage (Stuttgart 1909). Političkim člancima s potpisom A. Z. javio se i u listovima Slavonische Presse (1909, 234, 235, 238) i Agramer Tagblatt (1913, 30, 33, 35, 56). U Agramer Tagblattu (1918, 281–283, 286) posmrtno je objavljen njegov članak Allerlei zum Verständnis des Weltkrieges. O podrijetlu i kulturi starih Slavena pisao je u knjizi Auf slavischen Spuren, u listu Agramer Tagblatt (1910, 282) te u časopisu Staroslovan (1914). Boraveći niz godina u stranom svijetu, C. se uvjerio da se tamo vrlo malo zna o Hrvatima i Južnim Slavenima, pa ga je to potaklo da 1909. daruje JAZU u Zagrebu zakladu od 20 000 kruna da bi izdala južnoslavenski enciklopedijski rječnik »koji bi stajao na visini današnje znanosti, a prikazivao bi prošlost i sadašnjost zemalja u kojima stanuju Hrvati i Srbi, Slovenci i Bugari«. Ista ustanova trebala je, prema Crljenovoj želji, izdati i opći enciklopedijski rječnik. Pripremne radove za to djelo omeli su, između ostalog, i nadošli ratovi te je 1915, Crljenovim pristankom, projekt privremeno sužen na izradu Hrvatskoga biografijskog rječnika, koji je imao izići do 1920. Od obrađenog materijala za tu ediciju Akademija je 1916. izdala sama Ogledni arak. Sav imetak, što ga je baštinio od ujaka Đ. Horvatovića, C. je oporučno ostavio 1917. JAZU uz obvezu da neke manje legate isplati Matici hrvatskoj i mirovinskoj zakladi Hrvatskoga narodnog kazališta, a svoju biblioteku poklonio je Sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. — C. se ubraja među osnivače hrvatskog domobranstva; njegove rasprave o obrazovanju konjice bile su zapažene u stručnim krugovima, dok je pokušaj da osvijetli drevnu prošlost Slavena ocijenjen kao neznanstven. U povijesti hrvatske i jugoslavenske leksikografije C. se spominje kao čovjek koji je »prvi ozbiljno zamislio i potakao izdanje enciklopedije hrvatske i ostalih Jugoslavena« (V. Mažuranić).