DINIČIĆ, Ivan

DINIČIĆ, Ivan (Daničić, Diničić Tasovčić), admiral i protuturski djelatnik (Banja?, Slansko primorje kraj Dubrovnika, druga pol. XVI. st. — nakon 1639). Podrijetlom iz roda Dolistovića. Gotovo čitav život proveo je u španjolskoj službi. God. 1609. on je u Firenci u činu kapetana pregovarao s tzv. »sultanom Jahjom«, koji je kao tobožnji sin sultana Mehmeda III. težio da se s pomoću diverzija, pobuna i ustanaka na Balkanu domogne turskog prijestolja što mu ga je preoteo tobožnji brat Ahmed I (1603 –17). Pregovore je vodio na toskanskom dvoru u društvu sa srpskim svećenikom Damjanom. Oni su u ime nikšićkog vojvode Grdana, pećkog patrijarha Jovana te predstavnika kršćanskih naroda Srbije, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Bugarske i Albanije pregovarali kako da te zemlje oslobode vlasti sultana Ahmeda I. No uskoro je D. bio zatvoren u Mantovi, odakle je 1611. pobjegao te se vratio u Firencu, potražio Jahju i stupio u službu toskanskoga velikog vojvode. Na to je Jahja napisao dva pisma (27. VII. 1611; u originalu sastavljena na »srpskom« jeziku, jer je »sultan Jahja« uz ostale jezike, kako je sam izjavio 1643, znao i »illirico«) gotovo istog sadržaja kao što su bila i dva pisma na talijanskom jeziku toskanskoga velikog vojvode. U njima su Grdanu i patrijarhu Jovanu »sultan« i veliki vojvoda preporučili Diničića, koji će s njima stupiti u pregovore ako to žele, te su tražili od njih i odgovor. No D. je na svome putu na Balkan stigao samo do Dubrovnika, gdje je jedva izbjegao uhićenje. Pisma je uspio dati nekoj povjerljivoj osobi, koja ih je predala adresatima. Za njih je doznao u Kotoru mletački guverner Paskvali, dao ih prepisati i uputiti duždu u Veneciju (1613). Otada o Diničiću nema vijesti sve do 1626, kada boravi u Madridu u španjolskog kralja u vezi s oslobađanjem Bosne i Albanije od Turaka. God. 1630/31. boravi u Napulju, gdje se ponovno sastaje sa Jahjom, koji se zajedno s njime i s još dvojicom pustolova dopisuje i kuje planove radi osvajanja Soluna, zainteresiravši za to preko vojskovođe grofa Filipa Aleksandra Mansfelda čak i samoga njemačkog cara. U španjolskoj službi bio je i admiral flote u Kataloniji, a 1639. postao je zapovjednikom mornarice.