FILIPOVIĆ HELDENTALSKI, Adam

traži dalje ...

FILIPOVIĆ HELDENTALSKI, Adam (Philippovich), pjesnik, teološki pisac i izdavač (Velika Kopanica, 2. IX. 1792 — Gorjani kraj Đakova, 25. IX. 1871). Gimnaziju vjerojatno pohađao u Vinkovcima 1804–10, bogosloviju u Đakovu 1810–15, gdje je 1816. zaređen. Bio kapelan u Vrbici pokraj Starih Mikanovaca i u Gornjem gradu u Osijeku do 1824, potom sjemenišni duhovnik u Đakovu, a od 1832. župnik u Gorjanima. U Đakovu je sredio biskupsku knjižnicu te pomagao J. Šafaříku pri skupljanju građe za Geschichte der südslavischen Literatur. Priredio treće izdanje Satira (Osijek, 1822) te mu dodao panegiričku stihovanu biografiju o M. A. Relkoviću; također je opjevao život đakovačkog biskupa A. Mandića, anonimno objavio humorističko-anakreontički spjev o vinu, Tužba grozdja negrišnoga, te Razgovor priprosti. U Prigledu polemički piše o Stojačkovićevoj knjizi o bogoslužju u zapadnih Slavena, ispravljajući pogreške i netočne tvrdnje. U duhu slavonskih prosvjetitelja, ali s vidnim odjecima srednjovjekovnog utilitarizma i baroka, F. je prosuđivao narodne običaje te aforističkim stilom utjecao na prosvjećivanje puka. Od 1822. do smrti izdavao je Slavonske kalendare u kojima je objavljivao i svoje satirične i humoristične pjesme te basne. Pozivom na osnivanje književnog društva (akademije) te slavljenjem ljepote i bogatstva hrvatskog jezika pridružio se i preporodnim zbivanjima. Neki njegovi rukopisi, među kojima i spjev U Cvitnjaku Cvitar s Cvitom se razgovora te drame što ih je pisao tijekom preporoda, nisu pronađeni. Potpisivao se pseudonimima Adam župnik Gorjanski, Radoslav od Panonije Savske te šiframa A. P. o. H., A. Ph. od H. P. u G., A. Ph. od H. S. D. M. O. I.

DJELA: Kratki izpis xivota Mathie Antuna Relkovicha (u: M. A. Relković, Satir. Ossik 1822. — Tuxba Grozdja negrishnoga. Ossik 1822. — Razgovor priprosti illiti Vèrtlar s’ Povèrtaljemse razgovara. U Ossiku 1822. — Xivot velikoga biskupa, privelikoga domorodca, i najvechega priatelja nashega Antuna Mandicha. Izpisan po Radoslavu od Pannonie Savske. Narodu pako biskupie bosanske illi djakovacske i srimske sjedinjene prikazan po Adamu Philippovich od Heldenthal misniku. Pecsuh 1823. — Vridna pamtenja, dragoj dicsici, i dobroj dar mali. U Ossiku 1834. — Prigled u knjigu pod imenom: Istoria vostočno slavenskog bogosluženja i kirillskog knjižestva kod Slavenah zapadne cerkve, koju je razbistrio Adam, župnik gorjanski. U Osěku (1850).
 
LIT.: F. Filipović: Životopis Adama Filipovića Heldentalskoga. Glasnik Biskupije đakovačko-sriemske, 1(1873) str. 119–120, 127–128, 133–135, 141–143, 150–151, 159–160, 167–168, 174–176. — M. Pavić: Biskupijsko sjemenište u Đakovu (1806–1906). Ibid., 34(1906) str. 158. — V. Dukat: Tužba grozdja negrišnoga. Savremenik, 12(1917) 8, str. 419. — Isti: Sitnice o Adamu Filipoviću Heldentalskom. Nastavni vjesnik, 39(1931) 2, str. 73–76. — V. Dukat: Književno-prosvjetni rad Adama Filipovića Heldentalskog. Rad JAZU, 1914, 203, str. 1–127. — F. Ilešić: Orijentalna priča o »Vičnjem teretu« kod Adama Filipovića Heldentalskog. Kalendari Adama Filipovića Heldentalskoga. Ljetopis JAZU, 1916, 31, sv. 1, str. 20–25. — D. Švagelj: Ilirci iz Slavonije (u: Doprinos Slavonije hrvatskoj književnosti, zbornik. Vinkovci—Zagreb 1968, str. 19–125). — D. Zečević: Poziv Slavoncima na ljubav prema jeziku u kalendaru Adama Filipovića Heldentalskog 1832. godine (u: Prošlost u sadašnjosti. Osijek 1991, str. 153–158). — D. Jelčić: Barokni iluminizam ili iluministički barok Adama Filipovića (u: Nove teme i mete. Zagreb 1995, str. 7–15). — K. Čorkalo: Adam Filipović Heldentalski 1792–1871. Godišnjak Ogranka Matice hrvatske, 10, 1992, str. 201–202.
 
Vinko Brešić (1998)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

FILIPOVIĆ HELDENTALSKI, Adam. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 3.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/filipovic-heldentalski-adam>.