GREGL, Ernest

traži dalje ...

GREGL, Ernest, snimatelj (Nova Gradiška, 23. II. 1934). U Zagrebu završio Kinematografsku školu (snimateljski odsjek) 1953. te do 1955. studirao povijest umjetnosti na Filozofskom fakultetu. God. 1957. postaje snimatelj crtanih filmova (D. Vukotić, Cowboy Jimmy; N. Kostelac, Susret u snu i Na livadi) u »Zagreb-filmu«. Između 1958. i 1968. radi u »Jadran-filmu«, te 1972–93. u »Filmoteci 16« kao trik-majstor i filmski tehnolog, potom slobodni filmski djelatnik. God. 1958. snimio je Romea i Juliju, prvi crtani film u cinemascope tehnici u ondašnjoj Jugoslaviji. Najčešće surađivao s B. Ranitovićem na njegovim dokumentarnim (Moj dom, 1958; Rat koji još traje, 1959) i crtanim filmovima (Instrument čarobnjak, Nisu znali jer su mali, Pogreb Štefa Halačeka, sve 1960; Tri junaka, Luda graja zbog tramvaja, oba 1962; Pozivnica, 1969). Kao majstor za specijalne efekte istaknuo se u dugometražnim igranim filmovima, Papićevu Izbavitelju (1976) i Tajni Nikole Tesle (1980), Zafranovićevoj Okupaciji u 26 slika (1978), Bulajićevu Čovjeku koga treba ubiti (1979) i dugometražnome dokumentarnom filmu Skopje 63 (1964) te kratkometražnom igranom filmu Play photo (1988) B. Žižića. Bio je snimateljem dokumentarnih filmova o likovnim umjetnicima: Nepoznati Motika (1969) B. Benažića, Pet filmova o Nives K. K. (1980), U potrazi za Šutejem (1981), oba N. Puhovskoga, Bošnjakova filma o T. Dapcu Čovjek s ulice (1983) i Žižićeva Vlaho Bukovac (1991, s E. Midžićem i G. Trbuljakom). God. 1983. režirao je i snimio, tehnikom filmske animacije, dokumentarni film o Ljerki Njerš Umjetnost gline i vatre, prikazan te godine na Zagrebačkom salonu te 1999. u Amsterdamu na filmskom festivalu u okviru izložbe Ceramic Millenium. U suradnji s R. Ivančevićem snima više obrazovnih animiranih filmova (Od škrinje do ormara, 1979; Postanak feudalnog društva, 1980) te niz element-filmova. Snimatelj je prvih hrvatskih dugometražnih crtanih filmova, Blažekovićeve Čudesne šume (1986), Čarobnjakova šešira (1989) i Čudnovatih zgoda šegrta Hlapića (1997) te animiranih lutka-filmova (Nicole Hewit, Dnevnik čežnje i trajanja, 1991). Izradivši nekoliko uređaja za trik-snimanje (za »Filmoteku 16« i »Croatia-film«), pridonio je razvitku filmske tehnologije, a bavi se i restauracijom filmske vrpce. Kao filmski tehnolog stalni je suradnik Hrvatske Kinoteke u Programu zaštite Nacionalne filmske baštine. Bio je suradnikom Filmske enciklopedije LZ.

LIT.: Zagrebački krug crtanog filma, 1. Zagreb 1978. — E. Midžić: Profesija snimatelj. Hrvatski filmski ljetopis, 2(1996) 7, str. 123. — P. Krelja: Važno je zvati se Ernest. Ibid., 5(1999) 17, str. 117–119. — Ernijev polarni dan. Stenogram razgovora s Filmske tribine koja je održana 17. 11. 1992. u KIC-u. Ibid., str. 119–122. — P. Krelja: Dok ptičice cvrkuću i sunce sja (razgovor i filmografija). Ibid., str. 122. — Ceramic Millenium (katalog izložbe). Amsterdam 1999.
 
Damir Radić (2002)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

GREGL, Ernest. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 2.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/gregl-ernest>.