GUŠETIĆ, Mihajlo (Goschitisch, Gosetich, Gossatitch, Gosseditsch, Gossetisch, Gossetitsch, Gusetischz, Gussetich, Gussetitsch; Michael, Mihael, Mihovil), kapetan (XVI. st.). Brat kapetana Grgura. Za seljačke bune na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1573. odmetnuo se od F. Tahyja, koji je zadržavao njegovu plaću te, iako predijalac, pristupio seljačkoj vojsci I. Gregorića. Zbog vojnog iskustva izabran je za jednog od 12 kapetana seljačke vojske. S P. Šajnovićem G. je bio kapetan za brdovečku sučiju. Borio se uz Gregorića do poraza seljačke vojske kraj Šentpetra 8. II. 1573. Nakon poraza oni su pokušali pobjeći u Ugarsku i potom u Krajinu radi prebacivanja na tursko područje, ali su ih nedaleko od Jasenovca uhvatile haramije i poslale u Beč; bilo je to prije 19. veljače. Poznata su dva zapisnika sa saslušanja, od 4. i 11. V. 1573. Za saslušavanja 4. svibnja G. je bio tjelesno vrlo slab te nije stavljan na muke, a odgovarao je na 32 prethodno sročena pitanja. U istražnom postupku tvrdio je da je bio običan ustanik, a u iskazima drugih uhićenika označavan je kao jedan od kolovođa bune. U Beču je u svibnju 1574. odlučeno da se G. vrati u Hrvatsku i kazni. O tome je kralj Maksimilijan II. pisao 1. VI. banu J. Draškoviću, a 19. XI. u bana se zanimao za Gušetićevu sudbinu. Nije poznato što je ban odgovorio. Najvjerojatnije je G. do tada već bio pogubljen, budući da se 1574. u selu Kraju na Sutli spominje selište udovice Gušetić.
LIT.: F. Rački: Gradja za poviest hrvatsko-slovenske seljačke bune god. 1573. Starine, 1875, 7, str. 180, 254, 268, 289, 294, 297–301, 303–304, 318, 320. — R. Horvat: Seljačka buna 1573. Sarajevo 1897, 24, 50–51, 66–69. — F. Šišić: Seljačka buna od 1573. Prigodom 350. obljetnice. Jugoslavenska njiva, 7(1923) I/6, str. 238–240. — M. Durman: Hrvatska seljačka buna 1573. Zagreb 1936, 82, 89, 92, 115–116, 119, 122, 137, 139. — F. Čulinović: Seljačke bune u Hrvatskoj. Zagreb 1951, 61, 65, 67. — S. Antoljak: Bune pučana i seljaka u Hrvatskoj. Zagreb 1956, 141, 144. — J. V. Bromlej: Kerst’janskoe vosstanie 1573 g. v Horvatii. Moskva 1959. — J. Adamček: Građa o susjedgradsko-stubičkom vlastelinstvu 1563–1574. Arhivski vjesnik, 7–8(1964–65) str. 212, 302, 304. — Isti: Novi dokumenti o ugušivanju seljačke bune 1573. Arhivski vjesnik, 10(1967) str. 72. — Isti: Prilozi povijesti seljačke bune 1573. Radovi Filozofskog fakulteta. Odsjek za povijest, 6(1968) str. 88–89, 92, 95. — Isti: Seljačka buna 1573. Zagreb 1968, 74, 95, 108, 111, 113–115, 117, 123, 130, 153, 158, 166–167, 178. — J. Adamček, I. Filipović i M. Križman: Nova građa o seljačkoj buni 1573. Arhivski vjesnik, 11–12(1968–69) str. 13–14, 33, 37. — J. Adamček i I. Filipović: Nova građa o seljačkoj buni 1573. Ibid., 14(1971) str. 225, 230–231, 234–235. — J. Adamček: Uzroci i program seljačke bune 1573. godine. Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1973, 5, str. 65, 67–69, 71, 73–74. — S. Antoljak: Nekoliko marginalnih opaski o seljačkoj buni 1573. godine. Ibid., str. 99–100, 106. — N. Klaić: Neki novi pogledi na uzroke hrvatsko-slovenske seljačke bune 1572–1573. god. Zgodovinski časopis (Ljubljana), 27(1973) 3/4, str. 224, 226, 252, 297, 307. — Ista: »Ostaci ostataka« Hrvatske i Slavonije u XVI st. (od mohačke bitke do seljačke bune 1573. g.). Arhivski vjesnik, 16(1973) str. 310. — B. Grafenauer: Boj za staro pravdo v 15. in 16. stoletju na Slovenskem. Ljubljana 1974, 232–233, 241, 243, 246–247, 255, 265, 275–276, 300. — N. Klaić: Društvena previranja i bune u Hrvatskoj u XVI i XVII stoljeću. Beograd 1976, 63, 65–66, 81, 94, 97–98, 110. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1980, 364, 367–368, 374, 376. — J. Šidak: Kroz pet stoljeća hrvatske povijesti. Zagreb 1981, 16, 18. — N. Klaić: Historijska pozadina Šenoine »Seljačke bune«. Gordogan, 7(1985) 19, str. 54, 85–86, 89–92, 96, 103–107, 109–112, 116, 124, 126, 136; 8(1986) 20/21, str. 33, 38, 42, 44, 47–48, 50. — M. Strecha: Anno domini 1573 – križarski rat ili antifeudalna buna? Ibid., 9(1987) 23/24, str. 135–136.
Pejo Ćošković (2002)
