JANEČEK, Ivan Franjo

JANEČEK, Ivan Franjo (Janez Frančišek, Joannes Franciscus Janechek), orguljar (Češka, o. 1698 — Celje, nakon 1777). Zanat je vjerojatno izučio u obiteljskoj radionici u Češkoj. Od 1721. nastanjen je u Celju, gdje je 1722. dobio pravo građanstva i otvorio radionicu. Ubrzo je dobivao narudžbe u Sloveniji i Hrvatskoj. Već je 1726. za zagrebačku katedralu izgradio manje, prenosive orgulje, tzv. pozitiv, a pretpostavlja se (L. Šaban) da je još prije obavio popravke i na velikim katedralnim orguljama. Tijekom 50 godina izgradio je oko 150 orgulja i pozitiva, a najznatnije su bile orgulje stolne crkve u Ljubljani s 23 registra (1733) i crkve sv. Marka u Zagrebu s 22 registra (1741), tada najveće u Hrvatskoj. Uz takve posebne narudžbe, u radionici su se izgrađivali pozitivi gotovo tipizirane građe i obličja, poput serijske proizvodnje. U Sloveniji i Hrvatskoj sačuvano je tridesetak Janečekovih instrumenata, od kojih su nadasve vrijedne orgulje u pavlinskoj samostanskoj crkvi u Olimju s 14 registara (1764, obnovljene) i u crkvi sv. Marije Magdalene u Selima kraj Siska s 11 registara (1777, restaurirao Ivan Faulend Heferer), njegovo posljednje potpisano djelo. U Hrvatskoj su sačuvana i tri pozitiva; u Brdovcu (1733, danas u kapeli sv. Leonarda u Laduču), u župnoj crkvi u Brezovici (1771), koje je restaurirao Faulend Heferer, te u kupinečkoj župnoj crkvi (1752). Možda je njegovo djelo i dobro uščuvan pozitiv u Purgi Lepoglavskoj (između 1750. i 1760), nekadašnjoj pavlinskoj kapeli. Na instrumentima se potpisivao tiskanom etiketom na koju je tintom upisivao posljednje dvije brojke, a ponekad i ispravak krivo otisnuta prezimena Genechek u Janechek (Joannes Franciscus Genechek. Burger und Orgel-Macher in Zilla. 17..). Gradio je prema njemačko-češkoj baroknoj tradiciji, u kasnobaroknom stilu, pa njegove orgulje imaju mehaničku trakturu. Odlikuju se odabirom kvalitetne građe, vrsnoćom izradbe te jasnoćom, punoćom i osobitim sjajem zvuka. Posebna su vrijednost tih orgulja umjetnički dotjerana i bogato dekorirana kućišta u baroknom, a gdjekad već u rokoko stilu. Radionicu u Celju, koja je postala jednim od glavnih rasadišta orguljarstva u Sloveniji, naslijedio je njegov učenik A. Scholz.