JANJATOVIĆ, Bosiljka

traži dalje ...

JANJATOVIĆ, Bosiljka, povjesničarka (Rijeka, 31. I. 1936). U Zagrebu 1954. završila klasičnu gimnaziju te 1961. studij povijesti na Filozofskom fakultetu, gdje je doktorirala 1973. tezom Hrvatski radnički savez 1935–1941. God. 1958–59. radila u Tvornici olovaka »Grafos« u Zagrebu, 1961–62. u Muzeju i arhivu narodne revolucije u Sisku, a od 1962. u Institutu za historiju radničkog pokreta Hrvatske (danas Hrvatski institut za povijest) u Zagrebu; znanstvena savjetnica od 1989. Proučava hrvatsku povijest između dvaju svjetskih ratova, osobito radnički i sindikalni pokret, djelovanje KP te državni progon komunista, a nakon 1990. uglavnom istražuje oblike represije jugoslavenskih vlasti nad javnim osobama, političkim strankama i cjelokupnim hrvatskim društvom. Proučava i povijest Rijeke i Hrvatskoga primorja u XIX. i XX. st. Surađuje u periodicima Putovi revolucije (1964, 1966), Časopis za suvremenu povijest (1969–75, 1977–78, 1980–89, 1992–93, 1995–97, 1999–2000), Dometi (1969, 1971, 1973–76, 1978–79), Jugoslovenski istorijski časopis (Beograd 1969–71), Naše teme (1969, 1974, 1976), Krčki zbornik (1970, 1972, 1983), Vjesnik historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu (1970–71, 1973; Vjesnik Povijesnog arhiva Rijeka, 1993–95; Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci, 1997), Pazinski memorijal (1971–72, 1978–79, 1984, 1988, 1995), Jadranski zbornik (1975, 1990–91), Komunist (1977, 1979–80), Zbornik Kastavštine (1978, 1999), Pogledi (1979), Senjski zbornik (1979), Istraživanja (Novi Sad 1983), Horizontet et historisë – Horizonti istorije (Priština 1985–86), Historijski zbornik (1992–93, 1995–98, 2000), Podravski zbornik (1992), Radovi Zavoda za hrvatsku povijest (1993, 1996–97, 1999–2000), Zaprešićki godišnjak (1993), Povijesni prilozi (1994, 1996), Rijeka (1994, 1998–2000), Vjesnik HAZU (1995), Zbornik Muzeja Đakovštine (1997), Grobnički zbornik (1998), Zbornik Društva za povjesnicu Klana (2001), Godišnjak Pilar (2002) te zbornicima radova Revolucionarni radnički pokret u Zagrebu između dva svjetska rata (Zagreb 1968), Sisak i Banija u revolucionarnom radničkom pokretu i ustanku 1941 (Sisak 1974), Sjeverozapadna Hrvatska u NOB-u i socijalističkoj revoluciji (Varaždin 1976), Radnički pokret Požeške kotline 1918–1941 (Slavonski Brod 1978), Čazma u prošlosti i danas (Čazma 1979), Četiri decenija Saveza komunista Hrvatske (Zagreb 1979), Radnički pokret na riječkom području 1918–1941 (Rijeka 1982), Spomenica Ljube Bobana (Zagreb 1996), Hrvatski istarski preporoditelji Matko Laginja, Vjekoslav Spinčić, Matko Mandić (Rijeka 1997), In honorem Izidor Kršnjavi et Hinko Bačić (Rijeka 1997), Zbornik Mirjane Gross (Zagreb 1999), Hrvatska 1848. i 1849 (Zagreb 2001), Talijanska uprava na hrvatskom prostoru i egzodus Hrvata 1918–1943 (Zagreb 2001), Zbornik uz 70. obljetnicu života Dragutina Pavličevića (Zagreb 2002), Hereditas rerum Croaticarum ad honorem Mirko Valentić (Zagreb 2003) i Zbornik Mire Kolar-Dimitrijević (Zagreb 2003). Napisala knjižice Štrajk tekstilnih radnika u »Tivaru« 1936 (Varaždin 1966; pretiskano u Crvene zastave 1936. Zagreb 1986) i Sindikalni pokret u Jugoslaviji do 1941. godine (Zagreb 1981, 1984), s P. Strčićem priredila i objavila knjigu Optužnica i presuda članovima i simpatizerima KPJ iz Hrvatskog primorja 1934 (Rijeka 1984) te uredila knjigu Život i djelo Vladimira Ćopića (Rijeka 1978). Surađivala i u izdanjima Narodni heroji Jugoslavije (Beograd 1975), Enciklopedija hrvatske povijesti i kulture (Zagreb 1980), Hronologija radničkog pokreta i SKJ 1919–1979, 1 (Beograd 1980), Zagrebačka općina Trnje u radničkom i komunističkom pokretu i socijalističkoj revoluciji (Zagreb 1981), Crvena Trešnjevka (Zagreb 1982), Aporije Hrvatskog biografskog leksikona (Zagreb 1984), Josip Cazi. Život za revoluciju (Zagreb 1987), Povijest Rijeke (Rijeka 1988) i dr. Bila je glavna urednica Časopisa za suvremenu povijest 1981–88.

DJELA: Politika Hrvatske seljačke stranke prema radničkoj klasi. Zagreb 1983. — Povijest sindikalnog pokreta tekstilno-odjevnih radnika Hrvatske 1919–1941. Zagreb 1988. — Kožarsko-prerađivački radnici u sindikalnom pokretu Hrvatske 1919–1941. Zagreb 1989. — Politički teror u Hrvatskoj 1918–1935. Zagreb 2002. — Stjepan Radić. Zagreb 2003. — Potpuniji popis radova do 1982. u: M. Sentić, Biobibliografije radnika Instituta. Časopis za suvremenu povijest, 14(1982) 1, str. 110–116.
 
LIT.: Z. Čepo: Dva decenija Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Časopis za suvremenu povijest, 14(1982) 1, str. 9, 18, 35–36, 38–39, 41, 45–48, 52–56. — (Osvrti na knj. Politika Hrvatske seljačke stranke prema radničkoj klasi): S. Cvetković, Borba (Beograd), 61(1983) 20. XII, str. 9. — Z. Čepo, Naše teme, 27(1983) 7/8, str. 1201–1202. — P. Strčić, Dometi, 16(1983) 11, str. 96–97. — B. Boban, Radovi Instituta za hrvatsku povijest, 1984, 17, str. 254–260. — (Osvrti na knj. Politički teror): Ž. Krušelj, Večernji list, 66(2002) 17. VI, str. 16. — H. Matković, Časopis za suvremenu povijest, 35(2003) 1, str. 337–339.
 
Nikica Barić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JANJATOVIĆ, Bosiljka. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 19.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/janjatovic-bosiljka>.