JURKIĆ, Štefanija

traži dalje ...

JURKIĆ, Štefanija (Štefa), pripovjedačica (Cazin, 26. XII. 1895 — Livno, 28. XI. 1971). U Sarajevu završila učiteljsku školu 1917. Te se godine udala za slikara G. Jurkića pa nije stupila u državnu službu, nego se posvetila pisateljskomu radu. Isticala se djelatnošću u Društvu sv. Jeronima u Zagrebu, a 1956. povukla se u franjevački samostan u Livnu. Javila se 1923. pričom Kći Jairova u Hrvatskoj prosvjeti. Pripovijetkama i odlomcima iz romana surađivala u novinama i časopisima Hrvatska prosvjeta (1923–36), Katolički svijet (1924), Napredak (1926), Franjevački vijesnik (1927–28), Katolički tjednik (1928, 1931–34, 1936, 1944–45), Obitelj (1929, 1931, 1933, 1938), Duhovni život (1930, 1932–34, 1940), Hrvatska straža (1930, 1932, 1936–39), Selo i grad (1931–32), Glasnik sv. Ante (1932–43), Hrvatica (1939). Samostalno je objavila novelističke zbirke Legenda u bojama i druge priče i pripovijetke (1927) i Nevidljiva kraljica (1941) te romane Čipke, Imelda Lambertini (oba 1929), Petnaest tornjeva (1933), Sveta Katarina Sijenska (1934) i Plašt maloga križara (1938). Dosljednoga kršćanskoga nadahnuća, u Legendama u bojama lirski obrađuje biblijske priče. S radnjom u Francuskoj i temeljnim motivom junakinjina obraćenja, Čipke su pisane po uzoru na francuske katoličke romane, a životi katoličkih svetica tematske su okosnice romana Blažena Imelda Lambertini i Sv. Katarina Sijenska. U romanu Petnaest tornjeva, gdje fabularni okvir povezuje motive bogumila, obraćenja iz XIV. st. i progona Židova u Francuskoj, te u djelima za djecu Plašt maloga križara i Nevidljiva kraljica, u kojima tematizira događaje i osobe iz hrvatske bosanske prošlosti, prepleću se povijest i legenda. Sva joj se djela odlikuju didaktičnošću i iskrenim moralizmom, vješto su ispripovijedana i psihološki suptilno ocrtavaju ženske likove. »Inspiracija Štefe Jurkić je bogata i raznolika, njeni su likovi koloristički neobično živi i plastički krepki, njena je psihologija suptilno istančana i uvjerljiva, njena afirmacija natprirodnoga i dobra u svijetu čovječanski velika i kršćanski duboka.« (Lj. Maraković). Uvrštena je u antologiju Izabrane hrvatske religiozne priče za djecu (Zagreb 1993).

DJELA: Legenda u bojama i druge priče i pripovijetke. Zagreb 1927. — Čipke. Zagreb 1929. — Blažena Imelda Lambertini. Zagreb 1929. — Petnaest tornjeva. Zagreb 1933, 1998 (pretisak). — Sv. Katarina Sijenska. Zagreb 1934. — Plašt maloga križara. Zagreb 1938. — Nevidljiva kraljica. Zagreb 1941, 1995.
 
LIT.: (Prikazi knj. Legenda u bojama): Lj. Dvorniković, Jugoslavenski list, 10(1927) 241, str. 3. — I. Horvat, Narodna politika, 10(1927) 65, str. 4. — Lj. Maraković, Luč, 23(1927–28) 1, str. 24. — M. Ujević, Savremenik, 23(1928) 1, str. 45–47. — (Prikazi knj. Čipke): J. Andrić, Obitelj, 1(1928–29) 14, str. 355. — I. Lendić, Luč, 24(1928–29) 7, str. 245–246. — Lj. Maraković, Hrvatska prosvjeta, 16(1929) 5/6, str. 113–116. — (Prikazi knj. Blažena Imelda Lambertini): I. Bogdan (I. B.), Luč, 24(1928–29) 9/10, str. 340–341. — D. Žanko (D. Ž.), Misao, 1(1929) 1, str. 21–22. — (Prikazi knj. Sv. Katarina Sijenska): Obitelj, 6(1933–34) 32, str. 606. — K. J., Hrvatska straža, 6(1934) 115, str. 4–5. — P. Grgec: Pjesnički svijet spisateljice Štefe Jurkić. Obitelj, 6(1933–34) 13, str. 240–241. — I. Kozarčanin: Pregled proze. Hrvatska revija, 8(1935) 8, str. 442. — U. Urban: Štefa Jurkić u stranoj štampi. Hrvatska straža, 7(1935) 31, str. 4–5. — A. Pavel: Novija hrvatska katolička književnost. Hrvatska prosvjeta, 24(1937) 1/2, str. 93–96. — (Prikazi knj. Plašt maloga križara): čić., Hrvatska straža, 10(1938) 85, str. 5–6. — Dr. I., Hrvatska obrana, 19(1938) 9, str. 4–6. — M. Jurić Zagorka (z): Štefa Jurkić. Hrvatica, 1(1939) 2, str. 65. — I. Alilović: Biobibliografija hrvatskih pisaca Bosne i Hercegovine između dvaju ratova. Zagreb 1989, 103–104. — M. Vrgoč: Štefa Jurkić. Marulić, 26(1993) 4, str. 559–561. — B. Petrač: Štefanija – Štefa Jurkić (predgovor). U: Nevidljiva kraljica. Zagreb 1995, 7–11. — D. Detoni-Dujmić: Ljepša polovica književnosti. Zagreb 1998. — K. Nemec: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945. godine. Zagreb 1998.
 
Joško Barić (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

JURKIĆ, Štefanija. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 8.5.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/jurkic-stefanija>.