KALLIVODA, Josip

traži dalje ...

KALLIVODA, Josip (Kalliwoda Falkensteinski), liječnik (Osijek, 12. I. 1820 — Zagreb, 22. II. 1892). U Budimu završio gimnaziju 1837. i studij medicine tezom o pobačaju 1843. Te je godine imenovan počasnim fizikom Osijeka, 1844. postao liječnikom vlastelinstva grofova Pejačevića u Našicama, Podgoraču, Orahovici i Feričancima. God. 1852. imenovan je prvim fizikom Virovitičke županije; pri reorganizaciji uprave 1855. gubi položaj. Odbivši ponuđeno mjesto požeškoga fizika, od 1856. radio kao privatni liječnik u Osijeku, a od 1858. i liječnik Sudbenoga stola. Od 1861. ponovo je fizik Virovitičke županije, a od 1882. do kraja života odjelni savjetnik Zemaljske vlade i praliječnik Hrvatske i Slavonije u Zagrebu. Kao praktični liječnik istaknuo se u suzbijanju epidemija kolere, boginja i goveđe kuge u Slavoniji. Jedan je od utemeljitelja (1874) i prvi predsjednik Društva slavonskih liječnika u Osijeku (njegovim je odlaskom u Zagreb zamro rad toga društva). Oživio rad Zbora liječnika Hrvatske i Slavonije, kojega je od 1875. počasni član i od 1885. do kraja života predsjednik. Bio je i počasni član liječničkih društava za Kranjsku i Srbiju te dopisni Ugarskoga liječničkoga društva. Kao gradski zastupnik u Osijeku zaslužan je za izgradnju tamošnje gimnazije (H. Bollé), a kao predsjednik Donjogradske štedionice za spašavanje te ustanove od bankrota. U Zagrebu je bio prvi potpredsjednik Crvenoga križa. Radove je objavljivao u Glasniku Družtva slavonskih liečnika (1877) i u njegovu Izvješću za 1878/79.

DJELA: Dissertatio medica de abortu. Budae 1843. — Die Volksbewegung im Bereiche der k. Essegger Vicegespanschaft im Decennio 1870–1880. Essegg 1882. — Die Cholera-Epidemie in den Königreichen Kroatien und Slavonien im Jahre 1886/7. Agram 1887.
 
LIT.: Kolera u Hrvatskoj i Slavoniji godine 1886/7. Narodne novine, 53(1887) 219, str. 3. — Dr. Josip Kallivoda-Falkensteinski. Liječnički vjesnik, 12(1890) 1, str. 1–4, 12–15; 14(1892) 3, str. 47–48. — L. Rakovac: Sbor liečnika kraljevina Hrvatske i Slavonije od g. 1874. do g. 1899. Spomen-knjiga. Zagreb 1899. — V. Katičić: Pregled gradiva za poviest zdravstva u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1850. do 1919. do konca zdravstvene autonomije. Liječnički vjesnik, 65(1943) 10, str. 304–305. — M. D. Grmek: Inauguralne disertacije hrvatskih, srpskih i slovenačkih liječnika (1660–1865). Starine, 1951, 43, str. 197. — A. Forenbaher: Povijest Zbora liječnika. U: Iz hrvatske medicinske prošlosti. Spomen knjiga Zbora liječnika Hrvatske. Zagreb 1954, 11–12. — M. D. Grmek: Hrvatska medicinska bibliografija, I/2. Zagreb 1970, 121–122. — V. Dugački: Društvo slavonskih liječnika u Osijeku i njegov časopis. Liječnički vjesnik, 99(1977) 8, str. 511–516. — B. Belicza: 125-a obljetnica konstituirajuće skupštine »Družtva slavonskih liečnika« održane 15. prosinca 1874. godine. Medicinski vjesnik, 31(1999) 1/4, str. 11–15. — B. Belicza i D. Orlić: Hrvatski liječnički zbor. Predsjednici od 1874. do 2004. Zagreb 2004, 91–98.
 
Vladimir Dugački (2005)

članak preuzet iz tiskanog izdanja 1983. – 2021.

Kratice i znakovi

Latinska zemljopisna imena u impresumu tiskanih djela

Citiranje:

KALLIVODA, Josip. Hrvatski biografski leksikon (1983–2024), mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://hbl.lzmk.hr/clanak/kallivoda-josip>.