KÖRBLER, Juraj

KÖRBLER, Juraj, radiolog, onkolog i kirurg (Zagreb, 2. X. 1900 — Zagreb, 30. VII. 1987). Sin klasičnoga filologa Đure. U Zagrebu maturirao 1918. u klasičnoj gimnaziji i upisao studij medicine, nastavio studirati u Freiburgu im Breisgau, gdje je 1923. promoviran disertacijom Kropfoperation und Schilddrüsenfunktion. Do 1925. specijalizirao kirurgiju u Freiburgu, Lyonu i Parizu, ujedno proučavao radiologiju i onkologiju radeći u Institutu Zaklade Curie u Parizu. Od 1926. bio je asistent Kirurške klinike u Zagrebu, a nakon usavršivanja iz radioterapije u Rimu, Pragu, Stockholmu i Københavnu preuzeo je 1931. organizaciju novoosnovanoga Zavoda za liječenje radijem u Zagrebu, prvoga takvoga u nas. Iste je godine prvi put primijenio radij, a 1936. počeo liječiti rendgenskom proksimoterapijom. Te se godine na zagrebačkom Medicinskom fakultetu habilitirao za privatnoga docenta onkologije i radioterapije, 1943. imenovan je izvanrednim profesorom kliničke radiologije; 1943–45. bio je predstojnik Zavoda za medicinsku fiziku. Kad je 1948. Zavod za liječenje radijem postao sastavnim dijelom Centralnoga rendgenološkoga instituta na Rebru, ondje je prvi u nas primijenio radioaktivne izotope u liječenju raka (1950. radioaktivni fosfor, a 1951. radioaktivni natrij). God. 1953–54. bio je voditelj Odjela za onkologiju Instituta za medicinska istraživanja JAZU, a od 1954. do umirovljenja 1960. predstojnik novoosnovanoga Zavoda za onkologiju Opće bolnice »Dr. Mladen Stojanović«, gdje je u liječenju primjenjivao radioaktivne izotope kobalta, stroncija i cezija. Njegovim je zauzimanjem 1958. nabavljena prva kobaltna bomba u nas. Niz je godina nastojao da Zavod za liječenje radijem preraste u instituciju za proučavanje, liječenje i suzbijanje raka. Pri Domu zdravlja Maksimir osnovao je i 1958–61. vodio savjetovalište za rak. Svestrano je proučavao liječenje raka radijem, razmatrao hipoteze o postanku te bolesti, istraživao kancerogeno djelovanje lana u prelja, pisao o značenju fizike u medicini. Bavio se i poviješću medicine, ponajprije onkologije. Radove je objavljivao u časopisima Archiv für klinische Chirurgie (Berlin 1924, 1928–29, 1932, 1937–38), Bulletin de la Société française d’histoire de la médecine (Pariz 1926–27), Janus (Leiden 1926–27, 1966, 1971, 1974), Klinische Wochenschrift (Basel 1927, 1934, 1938, 1940), Liječnički vjesnik (1927, 1930–34, 1937–40, 1943–44, 1947–48, 1950, 1954, 1956–57), Medicinski pregled (1927–28, 1930, 1938), Chirurg (Berlin 1929, 1940), Revue de chirurgie (Pariz 1929), Priroda (1930–32, 1934, 1936–40, 1944), Strahlentherapie (München 1931–32, 1935, 1937–40, 1942–44, 1961, 1963, 1969), Zeitschrift für Krebsforschung und klinische Onkologie (Berlin 1932, 1934, 1936–37, 1940, 1952), Monatsschrift für Krebsbekämpfung (München 1934, 1936, 1938, 1940–42, 1944), Alma mater Croatica (1935–36, 1937–38, 1941, 1944), Radiološki glasnik (1938–39), Časopis za medicinu i biologiju (1945; urednik), Krebsarzt (Beč 1946, 1948–49, 1951, 1955–59, 1962, 1964–65, 1968, 1970), Arhiv za medicinu rada (1948), Medicinski arhiv (1948), Praxis (Bern 1948), Radiologia clinica (Basel 1948–50, 1953–55, 1959, 1961), Archiv für Geschwulstforschung (Dresden 1949–50, 1955, 1957–58, 1963–65), Arhiv za higijenu rada (1950–52), Veterinarski arhiv (1950, 1953), Gesnerus (Basel 1952, 1960, 1964), Centaurus (København 1955, 1959, 1963–64, 1967), Naučna misao (1955–56, 1968, 1971), Oncologia (Basel 1955–57, 1959, 1962), Radiologia Austriaca (Beč 1958), Acta historica medicinae, pharmaciae, veterinae (Beograd 1961–63), Erfahrungsheilkunde (Heidelberg 1963, 1967–68, 1970), Radiobiologia Radiotherapia (Berlin 1965), Hippokrates (Stuttgart 1967), Minerva medica (Torino 1968, 1970–71), Medica Jadertina (1969), Saopćenja »Pliva« (1973, 1977), Krebsgeschehen (Heidelberg 1975–76, 1979). Napisao je znatan broj stručnih i popularnih knjiga o raku i radioterapiji, održao više predavanja i snimio film Rak – bolest 20. stoljeća. Autor je autobiografske knjige Sjećanja – susreti – zapisi (S. l. 1982). Bio je jedan od inicijatora i od 1940. predsjednik Hrvatskoga društva za borbu protiv raka, predsjednik Sekcije za povijest medicine Zbora liječnika Hrvatske 1949–53. i 1957–60, predsjednik Društva za unapređivanje i širenje nauke od 1955. te predsjednik Sekcije za Hrvatsku Naučnog društva za povijest zdravstvene kulture Jugoslavije. God. 1968. postao je redovitim članom Tiberinske akademije u Rimu i primio Zlatnu medalju za zasluge u istraživanju raka.