ČOGELJA, Jerolim, novinar (Gradina kraj Šibenika, 20. VII. 1899 — Zagreb, 6. VI. 1990). Novinarstvom se počeo baviti po završetku šibenske gimnazije 1917. kao vojnik u I. svjetskom ratu. Nakon rata u skradinskom kraju agitira za pripojenje Dalmacije Jugoslaviji, pa mora pobjeći iz talijanske okupacijske zone u Split. Tu surađuje u Novom listu, a onda odlazi na putovanje po Austriji, Francuskoj i Njemačkoj, gdje 1920. u Berlinu pohađa novinarsko učilište što su ga osnovali socijaldemokrati. Po povratku u zemlju opet povremeno radi u Novom listu, a surađuje u splitskom Novom dobu i Jadranskoj straži te kao splitski dopisnik u zagrebačkim listovima Obzoru, Jutarnjem listu i Večeri. God. 1924. kao vlasnik i urednik izdavao u Karlovcu Karlovački hrvatski glas, a 1938. pokrenuo je u Splitu tjednik za pomorsku privredu Jadranski Lloyd. Za II. svjetskog rata živi u Zagrebu i ne bavi se novinarstvom, a nakon rata u Splitu uređuje privrednu rubriku u Slobodnoj Dalmaciji. Od 1949. dopisnik je Slobodne Dalmacije iz Zadra, gdje je organizirao ponovno izlaženje Narodnog lista. God. 1951–52. bio je direktor zadarskog kazališta. U Splitu je od 1957. do umirovljenja 1959. zamjenik glavnog urednika Slobodne Dalmacije, a potom tri godine dopisnik zagrebačkog Vjesnika iz Zadra. — Pisao je i humoristične tekstove, surađujući prije rata u dalmatinskim šaljivim listovima Grom, Golub i Štandarac. U Pometu objavljivao je popularne humoreske pod nadnaslovom Govorenje Ive Jarebice. I prije i poslije rata Č. je u svojim napisima obrađivao društvene i privredne teme Dalmacije, a posebno je njegovao reportažu.
LIT.: Umro Jere Čogelja. Večernji list, 24(1990) 8. VI, str. 3. — S. D.: Smrt velikog profesionalca. Slobodna Dalmacija, 47(1990) 8. VI, str. 3. — M. Mandžo: In memoriam. Jere Čogelja (1899–1990). Narodni list, 39(1990) 23. VI, str. 4.
Srećko Ljubljanović (1993)
