ĐURAK, Blaž (Blasius de Chasma; Đurek, Giurak, Gjurak, Gyurak), branitelj Siska (najvjerojatnije Dragonožec kraj Velike Gorice, prva pol. XVI. st. — Zagreb?, potkraj travnja 1602). Jamačno potomak plemenite turopoljske obitelji koja je imala posjede u Dragonošcima (danas selo Dragonožec) i koja se ondje 1446. spominje u obliku Gywrak de Dragonowecz, 1526. Gywrakoych de Dragonosch, zatim 1560. Gywrak de Dragonosecz, a nakon toga u spisima plemenite turopoljske općine prevladava oblik Gyurak. Prema oskudnim vijestima do njegova imenovanja zagrebačkim kanonikom, Lj. Ivančan iznosi da je bio prebendar zagrebačke stolne crkve te da je 1569–74. kao izaslanik u javnim poslovima zagrebačkog Kaptola spominjan s pridjevkom de Chasma. Iz toga je E. Laszowski mogao zaključiti da je zacijelo bio rodom iz Čazme, a neki ga označuju ktetikom Čazmanac. Međutim, moguće je da se pridjevak de Chasma odnosio na čazmanski kanonikat. Naime, nakon što se Čazmanski zborni kaptol oko 1548. pred turskim navalama preselio u Zagreb, biskupi su tu čast podjeljivali uglednijim gradskim župnicima, a najčešće članovima Zbora zagrebačkih prebendara. Uz prebendarsku službu bio je, barem neko vrijeme, i administrator crkve Sv. Petra u Zagrebu. O tome svjedoči popis sudionika zagrebačke biskupijske sinode iz 1574, u kojem je Đ. u skupini prebendara upisan kao Blasius de Chasma, a u redoslijedu predstavnika župa Zagrebačkog arhiđakonata u obliku Blasius Gyurak. Kao zagrebački kanonik prvi se put spominje 1577, a potom (oko 1578) i kao sjemenišni upravitelj. God. 1584. postaje vaškanski, zatim 1590. dubički arhiđakon te 1596. kaptolski kantor. Za špana (župana) kaptolskih sisačkih posjeda imenovan je 1585. i, uz kanonika M. Fintića, ponovno 1592. — Junaštvom se proslavio braneći od Turaka kaptolsku tvrđavu Sisak na koju je, kao glavnu prepreku osvajačkom pohodu prema Zagrebu, snažnom vojničkom silom jurišao bosanski begler-beg Hasan-paša Predojević. Za druge sisačke bitke 1592 (24–29. VII) pomaže u obrani kanoniku N. Mikcu, pod čijim su zapovjedništvom odbijeni svi napadi te je Hasan-paša morao podići opsadu i povući se. Kad je 15. lipnja sljedeće godine treći put udario na grad, Đ. ga je isprvice branio zajedno s Fintićem, a nakon što je ovaj već u prvim nasrtajima poginuo, obranom je upravljao sâm. S posadom od oko 300 branitelja, koje je sveudilj bodrio, hrabro je izdržao razorne napade topništva te, odolijevajući svim obećanjima i prijetećim pozivima na predaju, dočekao pomoć hrvatsko-njemačke vojske. Bitka zametnuta 15. VI. 1593. završila je potpunim porazom Turaka. Tome je pridonio Đ., koji je sa svojom četom provalio iz tvrđave i napao neprijateljsku vojsku. Teže ranjen, napustio je nakon bitke sisačku tvrđavu. Za izvojevanu pobjedu Hrvatski mu je sabor odao priznanje svečanom ispravom izdanom u siječnju 1595. Kad je 1598. kao izaslanik zagrebačkog Kaptola zajedno s B. Dvorničićem Napulyjem radi nekih povlastica Hrvatskoga kolegija u Bologni pohodio Svetu stolicu, s junaštva ga je pohvalio i papa Klement VIII. Neke pojedinosti o njegovim junačkim podvizima pjesnički je uobličio T. Goričanec u epizodnim pjevanjima svojega epa Erdődy kneza Tomaša Horvat. Dalm. i Slavonske bana Opseđenje i poboj sisečki (Zagreb 1837).
LIT.: B. A. Krčelić: Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis, 1. Zagrabiae 1769, 300. — I. Krst. Tkalčić: Sbor prebendara prvostolne crkve zagrebačke. Zagreb 1844, 53–57. — Isti: Prilog za poviest zagrebačkih sinoda u XV. i XVI. vieku. Starine, 1884, 16, str. 125–127. — E. Laszowski: Povjesni spomenici plem. općine Turopolja, 1–4. Zagreb 1904–1908. — F. Šišić: Hrvatski saborski spisi, 4. Zagreb 1917. — Lj. Ivančan: Podatci o zagrebačkim kanonicima od 1193. do 1924 (rkp. u Nadbiskupskom arhivu, Zagreb, br. 656, str. 413–416). — E. Laszowski (E. L.): Đurak Blaž (u: Znameniti i zaslužni Hrvati. Zagreb 1925, 73). — Lj. Ivančan: Kaptolska tvrđava Sisak. Bogoslovska smotra, 16(1928) str. 362–364. — A. Šimčik (A. Š-k): Đurak Blaž (u: Hrvatska enciklopedija, 5. Zagreb 1945, 530). — J. Kolaković: Sisak u odbrani od Turaka (1591–1593). Sisak 1967. — J. Buturac i A. Ivandija: Povijest Katoličke crkve među Hrvatima. Zagreb 1973, 178–179, 180. — Z. Bartolić: Sjevernohrvatske teme, 2. Tomaš Goričanec i njegov spjev Opseđenje i poboj sisečki. Čakovec 1982. — V. Klaić: Povijest Hrvata, 5. Zagreb 1982³, 419, 475, 492–496. — Annali del Collegio Ungaro-Illirico di Bologna 1553–1764. Bologna 1988. — L. Dobronić: Biskupski i kaptolski Zagreb. Zagreb 1991.
Elizabeta Palanović (1993)
